KAKO će na svjetska geostrateška kretanja utjecati ulazak Švedske i Finske u NATO? Kakva će biti reakcija Rusije? Hoće li Turska ustrajati na vetu kojim blokira širenje Saveza na nordijske zemlje? To su večeras teme HTV-ove emisije Otvoreno.

Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba istaknuo je da su i Finska i Švedska već povezane s NATO savezom kroz različite programe suradnje.

"Ovo sada što se događa samo je nadogradnja i veliki politički iskorak i praktički izgradnja nove sigurnosne arhitekture unutar Europe, a kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu", rekao je Akrap.

Dodao je da je NATO jamac ne samo suvereniteta i samostalnosti već i da ih Rusija neće napasti.

Barić: Rusija je napravila strahovitu miskalkulaciju

Vojni analitičar Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti rekao je da je Rusija napravila strahovitu stratešku miskalkulaciju, a ruske prijetnje nazvao je praznima.

"Ovo su po meni prazne prijetnje. Sada kada vide u Moskvi koliko su se preračunali, oni zapravo sad pokušavaju smanjiti - to je 'damage control'", rekao je Barić.

Vanjskopolitički analitičar Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu rekao je da je ovo dobitak za NATO - organizaciju koja je, kako je rekao, konstantno gubila smisao, a ruskom agresijom ponovno ga je dobila.

"Europska unija na ovaj je način zapravo dobila puno više sinergije, solidarnosti", dodao je.

Vojni analitičar Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica rekao je da je Rusija kriva što Finska i Švedska idu u NATO te da su toga duboko svjesni svi u ruskom čelništvu.

Akrap: Turska će dobiti ustupke, ali će dugoročno izaći kao gubitnik

Vezano za turski veto na ulazak dviju zemalja, Akrap je rekao da će Turska vjerojatno dobiti neke ustupke od Finske i Švedske. Dodao je da su pregovori koje vidimo tek vrh ledenog brijega te da je to proces koji će trajati neko vrijeme.

"Međutim, mišljenja sam da će dugoročno Turska izaći kao gubitnik iz cijelog ovog procesa, jer na ovakav način ucjenjivati praktički zbog svojih unutarnjih odnosa i neriješenih političkih pitanja odnosa prema Kurdima (...) - mislim da to neće na dobro izaći", rekao je Akrap.

Napomenuo je i da su Finska i Švedska članice EU u čijem temeljnom ugovoru stoji, kako je istaknuo, da će zemlje članice u slučaju agresije na drugu članicu pomoći oružanim i svim drugim mogućnostima.

Barić je kao problem NATO-a naveo to da su mnoge članice "free-rideri" - šlepaju se na račun većih članica, posebno SAD-a. Tu ubraja i Hrvatsku. Centar za obrambene i strateške studije još je 2017. godine javno rekao da je naš sustav obrambenog planiranja u debeloj krizi, rekao je Barić.

"Mi smo zanemarili obrambeni sustav zadnjih 20-ak godina i to nam se sada vraća s kamatama", dodao je.

O stavovima Hrvatske

I Švedska i Finska su reagirale na izjave predsjednika Zorana Milanovića, The Kyiv Independent piše da će Hrvatska blokirati ulazak nordijskih zemalja u Savez...

Bandov je rekao da Hrvatska treba puno više koordinacije u vanjskoj politici te da bi naši kreatori te politike morali sjesti, razgovarati i vidjeti kako ostvariti strateške interese RH. Napomenuo je da ni MVEP, ni vlada, ni Ured predsjednika nemaju i ne zagovaraju potpuno različite stavove niti oko BiH niti oko prijema Finske i Švedske.

"Govori se samo o različitim metodama što bi se eventualno još moglo učiniti, ali pri tome postoji samo jedna hrvatska vanjska politika", dodao je Bandov.

Barić je rekao da mi zapravo nemamo jasno definirane nacionalne interese.

Akrap o ratu: Rusija je već pobijeđena

Govoreći o ratu u Ukrajini, Akrap je rekao da je Rusija već pobijeđena te da oko toga nema spora.

"Pitanje je onoga što se dogoditi u jednom trenutku, jer rat će morati stati, i koja će to biti razina aktivnosti i diplomatskih napora koje će Zapad, uključujući Ukrajinu, prihvatiti da Rusija ne bude ponižena. Jer u tom slučaju Rusija može raditi bilo kakve ozbiljne probleme", rekao je Akrap.

Barić je rekao da nije optimist da će se rat tako brzo završiti. Ukrajinci postižu uspjehe, ali i oni plaćaju cijenu, dodao je.

Ogorec: Rusiju nikako ne treba podcijeniti

Ogorec je rekao da Rusiju nikako ne treba podcijeniti - u pitanju je velika zemlja, koja ima dosta moćnu oružanu silu i koja će tu silu maksimalno koristiti koliko god bude mogla.

"Kao što vidimo, ne libi se ni od uporabe hrane kao oružja, u ovom slučaju. Ne libi se od uporabe energenata kao naoružanja. Tako da Rusija može još dugo ovako. Pitanje je samo kako će se rješavati stanje na unutarnjem planu u Rusiji. Drugim riječima, i tu može doći do određenih turbulencija, da dođe do određenih, da tako kažem, promjena u samom vodstvu države, možda bi onda situacija bila drugačija. Možda", rekao je Ogorec.