Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

ANALIZA provedbe natječajnog postupka za odabir voditelja i članova ERS-a, koju je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potvrdila je ono o čemu smo već pisali na Indexu – voditeljica Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu (ERS) Jasminka Buljan Culej, ali i neki drugi članovi toga tima ne ispunjavaju temeljne uvjete koje je za natječaj sastavilo Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti koje je imenovao premijer Andrej Plenković.

Štoviše, dokument koji je procurio u medije prije nego što su se o njemu stigli očitovati članovi povjerenstva, otkrio je da je nepravilnosti u radu na kurikularnoj reformi bilo čak i više nego što smo mi uspjeli identificirati i popisati.

Krenimo stoga redom.

1) Buljan Culej nije zadovoljavala osnovne uvjete koje je sastavio PSP

Kako piše u analizi, ključna diskvalifikacija obiteljašice (kako je prema svojem svjetonazoru i aktivnostima prozvana u medijima) jest to što prema uvjetima PSP-a na mjesto voditeljice kurikularne reforme uopće nije mogla biti izabrana zaposlenica MZO-a, a Buljan Culej je to tada bila.

Zanimljivo je pritom da je kasnije u natječaju koji je raspisao MZO, suprotno odredbama PSP-a, dodana mogućnost da voditelj ERS-a bude zaposlenik MZO-a. Pritom treba istaknuti da je provedbu natječaja vodilo svojevrsno peteročlano podpovjerenstvo, odnosno Povjerenstvo za odabir, u kojem su sjedila samo tri člana PSP-a (od ukupno 11) i dva člana iz MZO-a. Konačno, to podpovjerenstvo trebalo je dostaviti svoje izvješće o natječaju na suglasnost PSP-u, što nije učinilo. 

2) Buljan Culej nema radno iskustvo koje je navela

Analiza je također utvrdila da se iskustva i stručne kvalifikacije koje je u svojem životopisu navela Buljan Culej razlikuju od onih koje su upisane u registru Mirovinskog osiguranja, kao i od onih koje je u natječaju tražilo povjerenstvo.

Naime, pokazalo se da Buljan Culej ustvari nije zadovoljila uvjete ni po jednom od kriterija natječaja.

Kako piše u tekstu dokumenta koji je procurio, „voditeljica ERS-a ne ispunjava uvjete natječaja ni pod jednim od navedenih kriterija kandidata pod 1) ili b) ili c) ili d), a s obzirom na to da nema dostatno iskustvo u odgoju i obrazovanju kako je to navedeno u uvjetima pod a), kao niti relevantni izbor u znanstveno, odnosno znanstveno-nastavno zvanje, kako je navedeno u uvjetima pod b), c) i d), odnosno iz same prijave proizlazi kako dokazi o tome nisu dostavljeni”.

Slično vrijedi i za njezino radno iskustvo jer u njezinoj prijavi, kako stoji u analizi, „nedostaje dokaz o iskustvu u vođenju projektnih timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju, tj. iz prijave proizlazi kako je isti sadržan samo u životopisu“.

„Radno iskustvo voditeljice navedeno u životopisu ne poklapa se s ispisom iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz životopisa bi proizlazilo da ima 16 mjeseci rada u školi, a iz ispisa je utvrđeno 10 mjeseci”, piše u analizi.

3) Akcijski plan Buljan Culej nije isti akcijski plan koji je predstavila medijima

O tom problemu također smo pisali. Naime, Buljan Culej je na konferenciji za novinare u MZO-u predstavnicima medija rekla da će im svoj akcijski plan, kojim je na natječaju pobijedila protukandidate, predstaviti kasnije. Novinarima, očekivano, nije bilo jasno zašto se odlučila za takvo odlaganje ako je njezin akcijski plan bio superioran drugima. Tada se već nagađalo da je moguće da za potrebe natječaja nije predala isti plan koji je kasnije ipak predstavila novinarima. Također, već ranije je utvrđeno da je njezin akcijski plan u mnogim elementima i grafički i sadržajno bio toliko sličan onome iz službene strategije da je izgledao kao da je prepisan. Analiza je konačno potvrdila da akcijski plan kojim se Buljan Culej prijavila na natječaj nije isti onaj koji je predstavila medijima na konferenciji u MZO-u 29. svibnja.

3) Sporni i neki drugi članovi

Analiza je nadalje potvrdila da je sporan bio i izbor Mirka Ruščića za člana ERS-a, o čemu smo također pisali.

„Iz prijave kandidata Ruščića proizlazi da nije priložen dokaz o izboru u znanstveno-nastavno zvanje. Utvrđeno je da je naknadno dostavljena Odluka o izboru u zvanje doktora Ruščića u području prirodnih znanosti, polju biologija, grana botanika, a iz čega proizlazi da isti ne ispunjava uvjete natječaja, odnosno uvjete koje je utvrdilo PSP“, stoji u analizi.

Sličnu ocjenu dobio je izbor još dvoje članova ERS-a, onaj Dubravke Brezak Stamać i Roberta Kuhara, za koje je utvrđeno da im „nedostaju dokazi o radnom iskustvu, tj. informacija o radnom iskustvu sadržana je samo u životopisu“, dok je za Ružicu Vuk utvrđeno da je situacija oko izbora nejasna te da zahtijeva dodatno objašnjenje.

Sve u svemu ispada da je od ukupno sedam izabranih članova samo troje zadovoljilo sve uvjete natječaja.

4) Nisu izabrani svi članovi

Analiza je konačno, očekivano, potvrdila jedan od problema koji su odmah bili evidentni, a to je da je u članstvo ERS-a izabrano samo sedam od ukupno 12 članova.

Sve navedeno više nego potvrđuje našu analizu pod naslovom 'Ovo je pet najvećih laži i gluposti ljudi koji su preoteli reformu obrazovanja' u kojoj smo ocijenili da je natječaj bio sve samo ne transparentan kako su to tvrdili sada već bivši ministar Pavo Barišić i čelnica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja Dijana Vican.

Divjak: Ubrzati reformske procese

Ministrica Blaženka Divjak za Index je rekla da MZO nije javno objavio analizu natječaja jer se radi o internom dokumentu koji nije završen budući da se Posebno stručno povjerenstvo koje je natječaj provodilo, o njemu još nije očitovalo.

„Nadam se da će se PSP očitovati kako bi se situacija što prije razjasnila. S druge strane, važno je čim prije pristupiti izmjeni provedbenog dijela Strategije koji će provedbu institucionalizirati i depolitizirati, te je nužno maksimalno ubrzati sve reformske procese. Fokus jednostavno mora biti na učenicima i nastavnicima“, kazala je ministrica.

Time se neizravno referirala na svoju nedavnu inicijativu da vođenje provedbe Strategije preuzme aktualni ministar, u ovom slučaju ona. Naime, već njezino kratko iskustvo na čelu resora pokazalo je da određeni ljudi u MZO-u i oko njega rade prije na kočenju provedbe strategije koju je 2014. usvojio Sabor, nego na njenoj provedbi.

Mornar: Upozoravao sam na to

Bivši ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar za Index je rekao da je očekivao takav rezultat analize jer je i sam uporno upozoravao na neke od nalaza.
 
„Analiza koja je procurila u medije, možda u nesretno vrijeme, prije nego što se Posebno stručno povjerenstvo o njoj očitovalo, pokazala je da je sve što sam o tome govorio bila istina“, rekao je za Index Mornar.

„Sve se potvrdilo, a pokazalo se da toga ima još. Ja sam samo pretpostavljao te stvari, no nisam sve mogao znati jer nam nitko nije predočio svu dokumentaciju. Primjerice, nikada nismo vidjeli dokumentaciju o uvjetima za izbor kandidata za vođenje kurikularne reforme. Ti uvjeti odudaraju od onih koje smo mi kao članovi PSP-a dogovorili. Što će sada biti dalje, ne znam. Nisam naročiti optimist“, rekao je Mornar.

Bivši ministar i član PSP-a u tom smislu podržava novu inicijativu Blaženke Divjak da aktualni ministar bude ujedno i čelna osoba PSP-a

„Ako se tako postave stvari, barem će se znati tko je odgovoran. Ako imate dvostruku liniju zapovijedanja, onda se uvijek jedni mogu izvlačiti na druge – PSP se može izvlačiti na ministricu i obratno ona se može izvlačiti na PSP, a to nikako nije dobro. Činjenica je da je za stanje u znanosti i obrazovanju odgovorno resorno ministarstvo pa je dobro da ga ono i vodi. Ja pretpostavljam da se ministrica s premijerom o tome prvo načelno dogovorila kako ne bi u javnost izlazila s jednostranim idejama", poručio je Mornar.

Uzelac: To je rat dvaju svjetonazora – isključivog i uključivog

Član PSP-a Slobodan Uzelac kaže da problem koji je izašao na vidjelo nije stvar sukoba između ministrice Blaženke Divjak i voditeljice PSP-a Dijane Vican.

„To je zapravo sukob dviju koncepcija i dviju obrazovnih politika. Jedna je ona na koju sam ja pristao, a koju je izrijekom definirao premijer Plenković rekavši da Povjerenstvo treba biti šaroliko po mnogočemu – i po strukama i po svjetonazorima i po političkim opredjeljenjima“, rekao je za Index Uzelac.

„To je nešto što se meni jako dopalo jer je i naše društvo takvo – ono nije monolitno i sva je sreća da nije. Premijer je to promovirao, a mi smo tako formirani. No, nažalost, nismo tako radili. Radilo se prema drugoj, isključivoj ideji jedne političke stranke i jednog svjetonazora koji je simbolizirala naša predsjednica koja nije imala potrebnog sluha i takta za projekt. Taj svjetonazor je radikalan i isključiv i predstavlja samo jednu stranku ili čak njezin manji dio. Mi smo praktički na svakoj sjednici imali zgražanje nad onime što je radio Jokić. On je bio crvena krpa nekim članovima Povjerenstva koji su javno govorili da bi radili potpuno suprotno od onoga što je napravilo preko 500 nastavnika i stručnjaka, članova radnih skupina koje su radile na kurikularnoj reformi“, objasnio je Uzelac.

Lučin: Strategiju treba voditi premijer, a kurikularnu ministar

Član PSP-a Pero Lučin, donedavni rektor Sveučilišta u Rijeci, kaže da je sve u vezi s radom povjerenstva išlo prilično nespretno.

„To nije dobro za budućnost rada ERS-a i kurikularne reforme kao i uopće za provedbu Strategije“, rekao je za Index.

„Kako sam već prije isticao, kurikularna reforma nije jedina niti ključna u Strategiji. Ona je indikator političke volje pa je u tom smislu u fokusu javnosti. No provedba Strategije je složenija i ključna je za budućnost Hrvatske, a njezina realizacija nije u domeni samo jednog ministarstva. U to bi prije svega trebala biti uključena ministarstvo financija, gospodarstva, regionalnog razvoja i europskih fondova. Primjerice, za promjene u obrazovanju, što uključuje cjeloživotno obrazovanje, potrebna je suradnja s ministarstvom gospodarstva, koje treba definirati potrebe tržišta rada. Tu su također ključna i ministarstva financija i europskih fondova jer je moja gruba procjena bila da bi za provedbu strategije u narednih 10 godina trebalo uložiti 30 do 40 milijardi eura. To je ogroman novac. Ako se sve to očekuje od proračuna, stvar mora pasti, no ako se osmisle različiti izvori financiranja, poput europskih strukturnih i kohezijskih fondova, onda stvar postaje ostvariva. Stoga po mojem mišljenju provedbom strategije mora upravljati premijer, a ministar treba biti operativac. No s druge strane slažem se da bi stručno povjerenstvo koje će voditi provedbu kurikularne reforme i akcijski plan trebao voditi resorni ministar“, objasnio je Lučin.