HAMBURŠKA investicijska banka Berenberg jedna je od najstarijih novčarskih institucija ove vrste, a osnovana je 1590. godine. Berenberg, između ostaloga, svake godine objavljuje European Progress Monitor (Europski monitor napretka), izvještaj o ekonomskom zdravlju članica Europske unije, što je u međuvremenu postala i Hrvatska.

Ovogodišnji European Progress Monitor je kontekstualiziran tako da odgovara na pitanje jesu li članice EU-a spremne podnijeti novu ekonomsku krizu, iako se u samom uvodu 81-straničnog izvještaja navodi da se kriza ne očekuje u sljedeće dvije godine.

Trgovinski rat i Brexit mogu izazvati krizu

No “trgovinske napetosti, nesigurnosti oko Brexita i trenutni industrijski pad izazvan kineskim problemima potiču postavljanje pitanja: Što ako se kriza ipak dogodi?” navodi se u uvodu Berenbergova izvještaja, koji potpisuju glavni ekonomist banke Holger Schmiedling i ekonomist zadužen za Europu Florian Hense.

Izvještaj Berenberga ističe da se u prosjeku europske zemlje trebaju manje bojati ekonomskog šoka nego prije deset godina, i to iz tri razloga: 1. postale su otpornije na šokove, 2. sljedeća recesija će vjerojatno biti blaža u odnosu na onu 2008./2009., 3. nove institucije poput Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i stroža regulacija mogu ograničiti rizik financijske panike.

Hrvatska među pet ekonomski najnezdravijih članica Europske unije

No sve to ne važi podjednako za sve članice Europske unije - neke su ekonomski zdravije od drugih, i to značajno. 

Prema ovom izvještaju, Hrvatska je među pet ekonomski najnezdravijih članica Europske unije. Najmanje ekonomski zdrava je Grčka, slijede Italija i Cipar, a potom Hrvatska, koja je četvrta od dna ljestvice ekonomskog zdravlja članica Europske unije. S druge strane, ekonomski najzdravije su redom Nizozemska, Njemačka, Irska, Danska, Litva, Estonija, Švedska, Slovenija, Češka i Malta.

Hrvatska je također ispod prosjeka ekonomskog zdravlja Europske unije, kao i još 14 članica, no značajno ispod, primjerice, Poljske i Slovačke, koje su blizu prosjeka.

Proveli smo neke reforme, ali to nije ni približno dovoljno

Dobra vijest za Hrvatsku je da je, unatoč lošoj ocjeni ekonomskog zdravlja, ipak u boljem stanju nego što je bila 2007. godine, dakle godinu dana prije početka prošle svjetske ekonomske krize. U procjeni priprema za novu ekonomsku krizu, Hrvatska je na visokom trećem mjestu, iza Irske koja je na prvom i Malte koja je na drugom mjestu.

Zabrinjavajuće je pritom to što reforme koje su provedene u Hrvatskoj od 2013. do danas ipak nisu fundamentalno promijenile ocjenu Hrvatske kao ekonomski nezdrave zemlje. Drugim riječima, unatoč tome što su neke promjene provedene, to nije ni približno dovoljno da bi Hrvatska sljedeću krizu dočekala iole spremna.

Slab izvoz

Kada se pogledaju faktori ekonomskog zdravlja u slučaju Hrvatske, znakovito je da su se popravili čimbenici poput situacije na tržištu rada i regulacija, ali da je Hrvatska u 2018. godini postala za 1,6 bodova manje financijski otporna na vanjske šokove. To je vjerojatno najvažniji faktor od svih jer će i sljedeća kriza u Hrvatsku doći izvana, kao i ona 2008. godine.

Hrvatska je i u skupini zemalja za koje izvještaj Berenberga procjenjuje da i dalje imaju nedovoljni udio izvoza u svojoj sveukupnoj ekonomiji, a tu su još Grčka, Finska i Cipar. To pokazuje da Hrvatska ne proizvodi dovoljno proizvoda koji bi bili relevantni na europskom ili svjetskom tržištu. Nasuprot njima, Poljska i Nizozemska su proteklih godina postigle “impresivne dobitke u povećanju izvoza”.

Neproduktivne javne investicije najveća slabost Hrvatske

Hrvatska je i pri dnu liste članica Europske unije po lakoći poslovanja po ocjeni Svjetske banke, navodi se u izvještaju. Nalazi se na 25. mjestu od 28 članica, s tim da je Malta u toj kategoriji dobila najlošije ocjene. Nadalje, Hrvatska je i među pet članica Europske unije koje imaju najviše loših zajmova, a tu su još Grčka, Cipar, Portugal i Italija.

Kao najveće slabosti Hrvatske izvještaj navodi sljedeće: 1. neproduktivne javne investicije, 2. spor porast zaposlenosti, 3. nedovoljno prijateljski nastrojena za poslovanje, 4. visoki troškovi vlade, 5. visok udio loših zajmova i 6. visoko otpisivanje javnih zajmova.

Naročito su zanimljive neproduktivne javne investicije, koje otkrivaju da vlada nije u stanju osmisliti i provesti javne investicije koje bi bile od dugoročne koristi za hrvatsko gospodarstvo, te visoki troškovi vlade, što, pak, znači da imamo preskupu javnu upravu i vlast, kao što već znamo, koje ne opravdavaju trošak koji predstavljaju.

“Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima”

Poboljšanja su sljedeća: 1. prilagodba cijene rada, 2. visok strukturalni primarni višak, 3. nizak privatni dug i 4. trenutni višak u proračunu.

Konačni zaključak izvještaja banke Berenberg je da se “Hrvatska suočava s ozbiljnim izazovima” te da je zbog svoje “loše startne pozicije” i dalje na dnu Europske unije unatoč nekim provedenim reformama.

Laički rečeno, kada dođe sljedeća ekonomska kriza, a najavljuje je sve više uglednih ekonomista i institucija, Hrvatska će opet biti “u banani”, kako je to svojedobno formulirao premijer Ivo Sanader, koji je Hrvatsku uveo u proteklu krizu. Reforme koje je provela vlada Andreja Plenkovića nisu ni približno dovoljne da bi Hrvatsku učinile spremnom za veliku krizu, pa ni da bi je dovele u blizinu prosjeka Europske unije kada je riječ o ekonomskom zdravlju.

Pogledajte cijeli izvještaj:

European Progress Monitor by Index.hr on Scribd