"PREDSJEDNIK Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda”, navodi se u članku 105 ustava Republike Hrvatske.

Možda se u toj rečenici ustava krije objašnjenje medijskih najava da zagrebački gradonačelnik i USKOK-ov optuženik Milan Bandić planira dati ostavku na mjesto prvog čovjeka glavnog grada Hrvatske i kandidirati se na predsjedničkim izborima.

Nacionalu je visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a rekao da će Bandić dati ostavku na mjesto gradonačelnika te će se kandidirati za predsjednika, a sve opcije oko toga su dugo razrađivane. Bandić novinarima nije želio danas komentirati takve navode.

Bandić: Hrvatskoj je potreban novi Tuđman

"Hrvatskoj je potreban novi Tuđman, čovjek koji će lupiti šakom o stol i koji će ujediniti ljude na tragu rada, znanja, demografske obnove i solidarnosti. Nikoga ne komentiram, a nešto će biti, nešto ću reći krajem devetog mjeseca, nakon toga neće ništa biti isto", kazao je zagrebački gradonačelnik 5. 8. u Kninu.

Krajnji cilj je da Bandiću ostane dostatan utjecaj da mu osigura mir oko eventualnog postupanja Državnog odvjetništva i policije, u međuvremenu i u vezi narastajućeg skandala u vezi tzv. zagrebačkog Manhattana.

Što god se krilo iza medijskih najava o Bandićevoj kandidaturi, a koje je i on pripremao nizom izjava o predsjedničkim ambicijama, neprijeporno je da bi ulazak zagrebačkog gradonačelnika u predsjedničku utrku mogao promijeniti njenu dosadašnju dinamiku.

U anketama najbolje stoje Kolinda, Milanović i Škoro

Za predsjednika RH se dosad kandidiralo više od deset osoba, no samo troje se smatraju favoritima za ulazak u drugi krug: aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši premijer Zoran Milanović i poznati estradnjak Miroslav Škoro. Veću podršku ima još i Mislav Kolakušić.

Prema najnovijoj anketi RTL-a Kolindu Grabar-Kitarović zaokružilo bi najviše ispitanika, točnije 30,2 posto. To je još uvijek daleko od rejtinga s kraja prošle godine, kada je imala više od 40 posto glasova, ali u odnosu na kolovoz potpora joj je nešto narasla. Istodobno rastu i dva vodeća protukandidata. Milanovića bira četvrtina ispitanika - 25,5 posto. U protekla tri mjeseca bilježi rast, baš kao i Miroslav Škoro koji je sada na 19,2 posto. Mislav Kolakušić je na 9,3 posto podrške, a svi ostali kandidati su ispod 3 posto.

Prošli put je wannabe “gradonačelnik Hrvatske” s neimpresivnih 14 posto ušao u drugi krug, u kojemu je onda uvjerljivo izgubio od Ive Josipovića. Koliko bi glasova Bandić mogao ovaj put dobiti na predsjedničkim izborima ne znamo, ali s obzirom na postotke koje trenutno imaju troje vodećih kandidata, i 5 posto bi Bandiću moglo omogućiti da utječe na rezultat prvog kruga.

Zoran Milanović i Milan Bandić

Od favorita, predsjednički kandidat SDP-a se treba najmanje brinuti da ću mu Bandić uzeti presudne glasove za drugi krug. Iako je Milan Bandić svoju političku karijeru započeo kao lokalni lider SDP-a s Peščenice, pa onda postao SDP-ov gradonačelnik Zagreba, odavno između glasačkog tijela Milanovića i Bandića nema značajnog preklapanja, osim možda među dijelom umirovljenika. Bandić već više mandata u Zagrebu dobiva glasove HDZ-ovih glasača nacionalnog nivoa, a SDP mu je zakleta, iako ne pretjerano efikasna opozicija. 

No, iako Bandić Milanoviću neće uzeti glasove to ne znači da neće utjecati na njegovu kampanju. Milanović će se morati suočiti s bivšim stranačkim drugom kojeg nikad nije volio, ali mu je dok su bili zajedno u SDP-u davao snažnu javnu podršku, primjerice na gradonačelničkim izborima 2009. godine, kada je Milanović govorio da je Bandić najbolji kandidat, iako su u javnosti već naveliko curile priče o korupciji zagrebačke vlasti.

Bandićev ulazak u predsjedničku kampanju za Milanovića predstavlja ulazak konstantnog podsjetnika na vlastite promašaje kojih ima i povrh Bandića (Saucha, Opačić, Varga...). Također, otvara pitanje Milanovićevog ideološkog pozicioniranja, jer Bandić rado ističe da on “živi socijaldemokraciju” i političarima poput Milanovića zamjera elitizam i nedovoljno praktično “delanje”. Hoće li Milanović osporiti Bandiću pozivanje na socijaldemokraciju ili njega ona ne zanima?

Bit će zanimljivo ako se u nekoj televizijskoj debati Milanović i Bandić konačno nađu licem u lice. Bivši premijer poznat je po svojem škorpionskom karakteru i teško je povjerovati da bi se suzdržao od zajedljivosti na Bandićev račun, a s druge strane je zagrebački gradonačelnik čija konfliktna i uvredljiva javna komunikacija postaje, kako se piše u medijima, pitanje medicinske dijagnoze. Iskre bi mogle frcati između dvojice nekadašnjih stranačkih drugova.

Kolinda Grabar-Kitarović i Milan Bandić

Ljubav između zagrebačkog gradonačelnika i predsjednice uopće nije tajna. On je njoj bio VIP gost na inauguraciji, ona mu je poslala plišanog medu kad je završio u bolnici, on o njoj nije rekao ružnu riječ, a ni ona o njemu. 

Grabar-Kitarović i Bandić su čak u sklopu inicijative "Hrvatska čita" u Klovićevim dvorima čitali djeci priče Ivane Brlić Mažuranić i s njima razgovarali o važnosti čitanja i knjiga u našim životima. Kolinda je inače poznata po tome da najviše voli čitati inspirativne citate koji se mogu naći na magnetima na hladnjaku, dok Bandić nije izrekao neki poznatiji književni citat, a da ga nije izmasakrirao ili kontekstualno zloupotrijebio.

Mediji su zabilježili da su se Kolinda i Milan družili i prije dva dana na vjerskom blagdanu Male Gospe: 288. zavjetno hodočašće grada Zagreba u Mariju Bistricu okupilo je mnogobrojne vjernike. Održana je zavjetna procesija od kapele Ave Maria do crkve na otvorenom Blaženog Alojzija Stepinca i sveta misa koju je predvodio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s pomoćnim zagrebačkim biskupima i svećenicima grada Zagreba. Procesiji i misi pridružila su se i Kolinda i Bandić.

Prema jednoj od medijskih teorija, a to je da se Bandić kandidira kako bi glasove oduzeo Škori i tako pomogao Kolindi, najnovije druženje predsjednice i gradonačelnika moglo bi se uzeti kao indirektna potvrda. No bez obzira na to ima li Bandić osobne simpatije za predsjednicu ili ne, on se ne bi kandidirao iz čisto kavalirskih razloga, da bude od pomoći, već jer očekuje neku drugu korist za sebe koju mu Kolinda svojim ograničenim ovlastima ne može ponuditi. Ali zato može premijer Andrej Plenković.

Miroslav Škoro i Milan Bandić

Poznati pjevač i zabavljač s nacionalnim nabojem u predsjedničkoj kampanji se pokušava pozicionirati kao kandidat naroda i promjene, no jasno je da je on kandidat tvrde desnice, doduše u mnogo boljoj ambalaži nego što je takav akter imao. Mnogi Škoru smatraju kandidatom kojeg su izmislili bivši predsjedničin savjetnik Mate Radeljić i voditelj Velimir Bujanec u svojem osvetničkom pohodu na jučerašnju blisku saveznicu Kolindu, no neovisno o tome je jasno da će se u prvom krugu predsjedničkih izbora njih dvoje boriti za iste glasove. 

Kolinda je službeno kandidatkinja HDZ-a, no Škoro se pozicionira kao pravi nasljednik Franje Tuđmana, tražeći i veće ovlasti slične onima prvog predsjednika RH te bi mogao privući mnoge glasače koji smatraju da su Plenković i Kolinda izdali Tuđmana i HDZ pretvorili u lijevo-liberalnu stranku. To se više zamjera Plenkoviću, a Kolindi se ne oprašta što je pristala na detant s premijerom kako bi dobila infrastrukturu HDZ-a za reizbor. 

Kako bi se u takvu dinamiku uklopio Bandić, odnosno kako bi je promijenio? Teško je reći.

Škoro i Bandić su dosad bili u korektnim odnosima i nema zabilježenih sukoba među njima. Bandić je još jedan primjer toga kako se Škoro zna slizati s pripadnicima hrvatske elite, protiv koje bi se sada odjednom borio u predsjedničkoj kampanji. Nedavno je gradonačelnik bio gost na Škorinom svečanom koncertu u Zagrebu. Iz publike je bilo dobacivanja Bandiću, ali Škoro je sve to izignorirao i družio se s gradonačelnikom. 

Nije lako zamisliti Bandića kako se verbalno obrušava na Škoru u kampanji, ali to ne znači da ne bi Škori mogao oduzeti glasove, naročito u Zagrebu. S trenutnih 19 posto podrške Škoro ne ulazi u drugi krug, što znači da ima veliki imperativ rasta, veći u ovom trenutku od Grabar-Kitarović i Milanovića. Njemu bi i par postotaka koje bi mu odnio Bandić, recimo nekih 100 tisuća glasova, mogli značiti pitanje života i smrti za drugi krug. 

Ostaje nejasno zašto bi Bandić na sve to pristao, kao i mogućnost da ga Škoro pridobije na svoju stranu. Predsjednik već ima ovlast pomilovanja, a pomilovanje bi Bandiću uskoro moglo jako trebati.

Andrej Plenković i Milan Bandić

Ne treba zaboraviti da su Bandićevi žetončići ključni za Plenkovićevu većinu u saboru, dok bez HDZ-a Bandić nema većinu u gradskoj skupštini, što znači da su Plenković i Bandić vlastitom voljom i željom za vlasti - osuđeni jedan na drugog. Zasad je taj savez funkcionirao uz trenutke napetosti. Sada bi Bandić od Plenkovića mogao tražiti da ga nekako spasi od zatvora koji je izvjestan rezultat suđenja koja se vode protiv zagrebačkog gradonačelnika, kao i stvari koje se tek istražuju.

U tom slučaju Bandić bi svojim nastupom na predsjedničkim izborima morao paziti da privuče dio Škorinih glasača, a da ne oduzme nikoga od Kolindinih. Pitanje je koliko živčani gradonačelnik koji se proteklih mjeseci stalno svađa s novinarima i seksistički vrijeđa, može odraditi jednu tako kompleksnu taktiku koja traži finu kalibraciju. 

Plenković inače demantira da zna išta o Bandićevoj predsjedničkoj kandidaturi i najavljuje razgovor sa svojim koalicijskim partnerom, i to tonom koji sugerira da se dogovor može postići.

Drugim riječima, u odnosu na to hoće li se Bandić kandidirati na predsjedničkim izborima kako bi joj pomogao igrajući dupli pas protiv Škore, Kolinda je najmanje relevantna. Taj cijeli manevar ovisi isključivo o Bandiću i Plenkoviću.