DVA DANA nakon potresa koji je uništio Petrinju na HRT-u se počeo emitirati spot za pjesmu "Dajem ti srce" Doris Dragović. Spot se sastoji od kadrova snimljenih neposredno nakon potresa, a na kojima se vide uplakani ljudi i srušene kuće.

Ono što je važnije u cijeloj priči je to da se spot od tada emitira više od deset puta dnevno.

Na sajtu Nepopularna psihologija, čiji je osnivač magistar psihologije Mario Zulić, objavljen je apel u kojem se traži od HRT-a da prestane emitirati spot.

Članak s naslovom "Apel HRT-u: Spot 'Dajem ti srce' psihološki radi više štete nego koristi!" na spomenutoj stranici potpisuje Dora Petrović, prvostupnica psihologije na FFZG, a u njemu autorica navodi kako sa psihološkog aspekta konstantno emitiranje pjesme ima više štete nego što ima koristi po građanstvo.

"Čvrsto smo uvjereni kako je navedeni spot napravljen s dobrim namjerama i ciljem motiviranja što većeg broja ljudi na pomoć stradalima. Mediji uistinu imaju veliku ulogu u poticanju građana na ovakve akcije te vjerujemo kako je i spot pokrenut s takvom namjerom. Ovo je primjer emocionalno obojene persuazivne poruke kojom se pokušava motivirati građane takozvanim perifernim putom, utječući na njihove emocije. Više o persuaziji možete pronaći u knjizi Benoit i Benoit (2013)", piše autorica.

Autorica objasnila što je problematično

Dalje objašnjava što je tu problematično.

"Postoji nekoliko mogućih problema u ovakvom medijskom pokušaju persuazije.

Za početak, ova poruka se na javnoj televiziji prikazuje vrlo često, skoro 15 puta dnevno, što konstantno podsjeća gledatelje na nedavno proživljeno traumatsko iskustvo. Kod mnogih građana se nakon potresa pojavila akutna stresna reakcija, koja prema DSM-V može trajati do mjesec dana nakon traumatskog iskustva, uz pojavu simptoma kao što su glavobolja, bol u prsima, nesanica, sniženo raspoloženje i slabija koncentracija. Jedan od simptoma ove reakcije je i želja za izbjegavanjem podsjetnika na traumatsko iskustvo, što gledateljima javne televizije ovaj spot onemogućuje. Također, iznimno je važno naglasiti intenzitet utjecaja medija na mentalno zdravlje nakon traumatskog iskustva. Istraživanje provedeno 2013. godine nakon bombardiranja na Bostonskom maratonu pokazalo je da su osobe, koje su pratile vijesti o samom događaju 6 ili više sati dnevno, imale više simptoma akutne stresne reakcije od osoba koje su se nalazile na mjestu ovog tragičnog događaja ili poznavale osobu koja se tamo nalazila", piše autorica.

Televiziju najviše gledaju stariji

Nadalje, kaže da je televizija glavni izvor informacija starijoj populaciji.

"Nadalje, iako se mladi sve češće informiraju putem interneta, televizija je primarni izvor informacija starijoj populaciji. Statistički podaci iz SAD-a iz 2019. godine pokazuju da televiziju najviše gledaju osobe starije od 75 godina i to u prosjeku 4.77 h dnevno. S druge strane, osobe mlađe životne dobi gledaju televiziju u puno manjoj mjeri. U situaciji pandemije, kada većina stanovništva vrijeme provodi u kućama, za pretpostaviti je da su rezultati prosječnog broja sati u danu provedenih ispred televizije za 2020. godinu mnogo veći", piše.

"Problem je što su stariji najčešće i vrlo rizična skupina za stresne reakcije, s obzirom na to da imaju manje zaštitnih faktora od mlađih osoba (nemogućnost kretanja, manjak autonomije, manjak bliskih kontakata...). Dakle, ovaj spot ne samo da može narušiti mentalno zdravlje, već to čini jednoj od najugroženijih skupina našeg društva", dodaje.

"S druge strane, kod nekih osoba može se javiti ideja da bi ukidanje spota moglo dovesti do toga da će ljudi naprasno zaboraviti na žrtve potresa i smanjiti svoju pomoć usmjerenu na potresom pogođeno područje. Međutim, baš zato što je potres traumatsko iskustvo, ono se nikada ne briše iz dugoročnog pamćenja. Dapače, konstantni podsjetnik na traumatsko iskustvo može samo otežati oporavak od istog. Stoga, strah od zaborava traume definitivno je znanstveno neutemeljen", dodaje autorica.

"Spot treba prestati emitirati"

Onda donosi zaključak.

"Zaključno, ovaj spot postavlja i važno etičko pitanje. U njemu su prikazivane snimke građana u stanju visokog stresa. Budući da se o tome ne govori u medijima, možemo se samo nadati da su svi građani prikazani u spotu pristali na sudjelovanje u istome kako bi se očuvao njihov integritet.

Iz svega navedenog, čvrsto smatramo kako bi se spomenuti spot trebao prestati emitirati na javnoj nacionalnoj televiziji i apeliramo da HRT učini isto. Građane motiviramo da gledaju vijesti samo onoliko koliko je potrebno da su informirani. Posebno želimo motivirati mlađe građane da se pobrinu oko svojih starijih članova obitelji i pokušaju ih motivirati da manje gledaju televiziju, vijesti i ovaj video spot te da im pokušaju ispuniti dan što češćim (telefonskim) kontaktom", piše Petrović za Nepopularnu psihologiju.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.