GOST emisije Razgovor s razlogom na HRT-u bio je arhitekt i akademik Nikola Bašić. Bašić je zadarski arhitekt i akademik, najpoznatiji po projektima poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, ali i dugogodišnjem radu na urbanističkom planiranju kroz tvrtku Marinaprojekt. U javnosti se ističe kao autor koncepta “arhitekture pripadnosti”, dok dio stručne i lokalne javnosti kritizira njegovu ulogu u prostornom razvoju Zadra i šireg područja.

"Kad govorimo o stanju u prostoru, mi imamo i estetski i etički problem. Hrvatska kao društvo očito nije uspjela izgraditi sustav koji može regulirati odnose u prostoru na način da ostvarimo sklad koji priželjkujemo", smatra akademik Bašić.

"Očigledno se radi o jako lošim praksama. Te prakse su u našem prostoru proizvele ekspanziju nama neprepoznatljivih ansambala, urbanih i periurbanih. Sve su to poprilično kaotične nakupine grada koji u stvari nije grad, nego je neko suburbano područje koje se gradi ne samo bez identiteta, nego i bez ikakve organske uzajamne povezanosti.

Prevladava, dakle, stav da bismo trebali regulirati stanje u prostoru tako da se on razvija u smjeru koji će biti koristan za zajednicu danas i u budućnosti. No problem je što mi uopće nemamo viziju o prostoru, a strategija imamo toliko da njihov broj pokazuje koliko su besmislene", kaže akademik Bašić.

"Dakle, ono što nedostaje - to nedostaje vizija prostora, misao o prostoru, ideja o prostoru koja bi se artikulirala na nacionalnoj razini, dakle u našem Saboru... Niti jedna politička stranka u Hrvatskoj nema u svom programu ideju o prostoru!"

"To je jedna stihija koju nameće kapital, interes koji je u ovom trenutku zaista postao kreator onoga što se događa u prostoru. Mi sad imamo tzv. investitorsko planiranje prostora. Znači, koncentracija političke moći i koncentracija kapitala u jednoj kohabitaciji... kreiraju našu situaciju u prostoru danas", kaže.

Bačićevi zakoni: "Najviše se bojim manipulacije"

U povodu prijedloga tzv. Bačićevih zakona stručnjaci su premijeru Plenkoviću uputili otvoreno pismo, pozivajući da se uspori procedura donošenja tih zakona kako bi rješenja bila kvalitetnija, no nije ih se poslušalo. Kako kaže akademik Bašić, ignoriralo ih se.

"Najviše se bojim manipulacije. Pojmovnik tog zakona, a to je jedan od ključnih elemenata zakona, toliko je nekonzistentan da se može tumačiti bilo kako. Primjerice, kad kažeš da je nešto naseljeni otok ili nenaseljen, onda moraš znati što to znači. Znači, mora postojati definicija: naseljeni otok je to i to... Druga stvar je što mi imamo tamo nekih zakučastih pojmovnih definicija, npr. 'građenje koje se ne smatra gradnjom'", kaže.

Nadalje, Ministarstvo sad može direktno dogovarati urbanističke projekte mimo lokalne vlasti, ako procijeni da lokalna vlast nije dovoljno ažurna.

Turizam koji je penetrirao kroz sve pore društva

"Mi imamo problem ovisnosti. Mi smo svi, u cijelom društvenom presjeku, povezani s turizmom. Turizam je penetrirao kroz sve pore društva. On je jedna multivalentna pojava koja objedinjuje mnoge djelatnosti... Da nema turizma, ja ne znam što bismo mi arhitekti projektirali", kaže.

Također ističe kako je veliki protivnik ekskluzivnih turističkih zona. To je turizam kakav nama ne treba, kaže.

"Mi naš turistički identitet gradimo na našem fantastičnom prostoru, prirodnom i kulturnom, i na našim ljudima koji su izgradili ovaj turizam, dali mu dušu, odredili ga na jedan način koji, u stvari, ne postoji u europskim mediteranskim relacijama - tako jako prisutan i integriran u lokalnu zajednicu koliko je to u Hrvatskoj", kaže.

"Postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji"

"Budući da je tržište gladno tih kvadrata koji su zapravo metaforičke zlatne poluge - kako se ulaže u zlato, tako se ulaže u nekretninu, samo prema različitim afinitetima ili mogućnostima to ljudi rade - zapravo je to golemi pritisak na naš prostor... Ako ovim tempom nastavimo, mi ćemo ostati bez zemlje... Stanje je takvo, ja mislim, takvo da smo mi došli do granice, do jedne točke loma. Dolazimo do one točke iz koje se više nećemo moći vratiti. Nećemo moći kontrolirati taj proces i postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji", ističe akademik Bašić.

Da se to ne bi dogodilo, kaže, moramo kontrolirati stanje. 

"Kako ćemo to napraviti? Pa upravo jednom pametnom politikom koja će poticati naše OPG-ove da se vrate u taj prostor, da ga privedu njegovoj gospodarskoj svrsi, a onda odmah nakon toga i turističkoj svrsi. I onda je to ponuda u ambijentu koji je fantastičan... i ponuda koja se događa u okviru žive obitelji. To je budućnost hrvatskog turizma, to je budućnost razvoja hrvatskog prostora, to je budućnost demografskog razvoja", zaključuje akademik Bašić.