AUSTRIJA mora biti brana politici podjela i slabljenja njezine demokracije, rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen, na dan kada zemlja slavi stogodišnjicu prijelaza iz monarhije u republiku.

"Između nas i onih koje doživljavamo različitima stvara se neprijateljstvo", rekao je bivši predsjednik Zelenih.

Dodao je da se pod "drugima" podrazumijevaju stariji, mladi, muslimani, židovi, stranci i siromašni.

Ne spominjući aktualnu desnu vladu i njezinu praksu donošenja zakona kroz parlament, Van der Bellen je rekao da je liberalna demokracija "možda komplicirana", ali ljudi je ne bi trebali smatrati "mučnom".

Predsjednik je na svečanosti u bečkoj Državnoj operi govorio pred političarima, preživjelima u Holokaustu i učenicima iz svih dijelova zemlje.

Dan kad je Austrija prestala biti monarhija

Na kraju Prvog svjetskog rata, privremeni parlament u Beču proglasio je republiku 12. studenog 1918., dan nakon što je habsburški car Karlo I. izdao proglas kojim je oslobodio svoje dužnosnike bilo kakve odanosti prema njemu.

No brojni građani različitih političkih orijentacija željeli su priključenje Austrije Njemačkoj, zabrinuti za opstojnost poražene države koja se dramatično smanjila iz srednjoeuropskog carstva do sadašnje male veličine.

"Rođena u strahu, gladi i unutarnjim sumnjama, republika je nazivana neželjenim djetetom", rekao je premijer Sebastian Kurtz.

Čelnici su se dotaknuli i razdoblja konzervativne diktature iz tridesetih godina i sudjelovanja Austrije u Holokaustu nakon što je zemlja 1938. pripojena Njemačkoj.

"Bio je to početak najmračnijeg poglavlja naše povijesti", izjavio je zamjenik premijera Heinz-Christian Strache iz desničarske Slobodarske stranke (FPOe).

"Mi Austrijanci imamo odgovornost da se takvo što više nikada ne ponovi", istaknuo je.

Uoči obljetnice, izvršni direktor FPOe-a Christian Hafenecker upozorio je govornike da na današnjoj proslavi izbjegavaju rasprave i ne upadaju u "zamku samopromocije".

Na komemorativnim događajima održanima ranije ove godine, ključni govornici kritizirali su vladinu protuimigrantsku politiku i optužili dužnosnike FPOe-a za antisemitizam.

Glavna govornica u Državnoj operi bila je pjesnikinja Maja Haderlap, pripadnica slovenske manjine u Austriji čija je obitelj od 1918. proživjela etnički sukob, dva svjetska rata i nacistički teror.

Iako nije izrijekom spominjala desnu vladu, neizravno je kritizirala njezine napore da sačuva austrijsku kulturu od stranaca.

Nacionalni identitet je fluidan i s vremenom se mijenja, rekla je upozorivši da se identitet može pretvoriti u destruktivnu silu.

"Kada identitet postane krut, kada se ograniči ili je definiran u odnosu na druge, pretvara se u parolu, u prijekor ili u krinku", naglasila je Haderlap.