OVOG se tjedna Europska komisija izjasnila za proširenje schengenskog područja bez kontrole na Bugarsku, Hrvatsku i Rumunjsku.

"Krajnje je vrijeme da im poželimo dobrodošlicu", izjavila je povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson u srijedu u Bruxellesu. Vlasti u Bruxellesu pozvale su države EU da ovim trima članicama omoguće "puno sudjelovanje" u schengenskom prostoru. Konačno glasanje bi se trebalo održati u Bruxellesu 8. prosinca i potrebna je jednoglasna odluka.

No, čini se da je Austrija jedan od protivnika proširenja. To je za Kurier rekao ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP). 

Izbjeglička kriza kao razlog?

"Nije vrijeme za glasanje o proširenju jer sustav vanjskih granica ne funkcionira", rekao je. Kako navodi Kurier, razlog austrijskom protivljenju je "bujica izbjeglica koja se preko Balkana slijeva u srednju Europu". U Austriji je ove godine već uhićeno više od 90.000 migranata, od kojih 75.000 nije bilo registrirano ni u jednoj drugoj zemlji EU, navodi Kurier podatke ministarstva unutarnjih poslova.

"Širenje pokvarenog sustava ne može funkcionirati. Situacija u Europi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela", rekao je Karner. Schengenski sustav slobodnog kretanja nazvao je lošim, pokvarenim, disfunkcionalnim i štetnim.

"Grom iz vedra neba za Hrvate"

"Za Hrvate je sigurno današnja vijest da je Austrija protiv ulaska Hrvatske u Schengen bila grom iz vedrog neba", navode austrijski mediji. 

"Jer, Hrvatska je bila kratko pred ulaskom u schengenski prostor. Za Hrvatsku se neće posebno glasovati jer će češki predsjedatelj Europskim vijećem dati glasovanje o ulasku u Schengen zajedno u bloku s ostalim zemljama", piše Kurier.

Vlada: Austrijski kancelar sastaje se s Plenkovićem

Iz vlade za Jutarnji poručuju kako Austrija otpočetka podržava ulazak Hrvatske u schengensku zonu i uvjereni su da će tako i ostati.

"No, problem ilegalnih migracija visoko je na listi prioriteta Europske unije, ove godine povećanje je 100 posto i zato se idući petak održava izvanredni sastanak ministra unutarnjih poslova, na kojem će biti i hrvatski ministar Davor Božinović. 

Neke države očito zbog povećanja ilegalnih migracija žele bolju zaštitu vanjskih granica Europske unije. Uostalom, austrijski kancelar idući tjedan dolazi u Hrvatsku premijeru u posjet", kažu u vladi.

Odluka 8. i 9. prosinca

Schengenski prostor uključuje sve zemlje EU osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Rumunjske i Cipra, kao i četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

Odluku o ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Za odluku je potreban konsenzus svih država članica, što znači da je za eventualnu blokadu dovoljna samo jedna članica. 

Slovenija: Bude li potrebno, uvest ćemo kontrole i nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Podsjetimo, o ulasku Hrvatske u Schengen oglasila se ovog tjedna i slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, koja je najavila da je njezina vlada spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njezina ulaska u schengenski prostor, bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska.

"Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar schengenskog prostora sljedeći dan, tjedan, mjesec ako i kada to bude potrebno", rekla je Fajon koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU. "Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica", naglasila je.

Rekla je također da vlada priprema jednostranu izjavu po kojoj Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje odluku arbitražnog suda o međusobnom razgraničenju, koju Hrvatska ne priznaje jer smatra postupak arbitraže kompromitiranim postupcima slovenske strane.

Slovenija već dulje vrijeme prigovara zbog toga što Austrija već duže provodi povremene kontrole na granici, što je suprotno pravu EU. Stoga se Slovenija zauzima da se postave jasna pravila kako bi se unutarnje kontrole u schengenskom prostoru ograničile što je moguće više, odnosno da se uvode samo kada je to nužno.