Austrija se odrekla odštete, zahtjevi stranaca "teški" 756,8 milijuna kuna

PREMA ugovoru sklopljenom 19. ožujka 1980. godine Austrija se odrekla svih potraživanja svojih državljana vezanih uz nacionaliziranu imovinu nakon Drugog svjetskog rata. Kako stoji u dokumentu SFRJ, a time i sljednica Hrvatska, oslobođena je svih obveza prema Austriji i austrijskim državljanima oko isplate bilo kakvih odšteta, piše Slobodna Dalmacija.

Ugovorom iz 1980. SFRJ se obvezala u roku od trideset dana od dana sklapanja isplatiti 2,4 milijuna šilinga "u ime globalne i paušalne naknade štete za svu imovinu, prava i interese (imovinske vrijednosti) austrijskih osoba što su na teritoriju SFRJ nacionalizirani".

Tadašnji savezni ministar vanjskih poslova Austrije dr. Willibald Pahr zauzvrat je potpisao dokument kojim se Austrija obvezuje da "neće prema SFRJ zastupati austrijske fizičke ili pravne osobe ni u kojem zahtjevu nastalom kao izravna posljedica jugoslavenske mjere (o nacionalizaciji, op.a.) niti će takav zahtjev poduprijeti. Ugovor je ratificiran 26. lipnja 1980.

Splitski dnevnik posjeduje dokument koji potvrđuje da je Sporazum o obeštećenju austrijskih folksdojčera čin dobre volje HDZ-ove Vlade, a ne zakonska obveza. Prema procjenama sporazum je težak najmanje 120 milijuna eura.

Iznenađujuće je što nitko u Vladi ne zna za postojanje ugovora koji Austriji izrijekom onemogućava da s Hrvatskom sklopi bilo kakav međudržavni sporazum o isplati odštete.

Da sporazum zaista postoji potvrdio je saborski zastupnik HSP-a Tonči Tadić, koji ga je pronašao u saborskoj knjižnici. Upozorio je da bi otvaranje pitanja imovine vrlo lako moglo otvoriti i pitanje granica.

Zahtjevi stranaca "teški" 756 milijuna kuna

Strani su državljani od 1991. podnijeli 4211 zahtjeva za povrat imovine oduzete za vrijeme komunizma, a simulacije pokazuju da bi za obeštećenje trebalo 756,8 milijuna kuna u razdoblju od 20 godina, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt na sjednici Vlade.

Za Austriju, iz koje su stigla 444 zahtjeva, trebalo bi 116,9 milijuna kuna, što je oko 5 milijuna kuna godišnje u 20 godina, objasnila je.

Zahtjevi iz SAD-a, kako je navela, u visini su 36,8 milijuna kuna, iz Izraela 49 milijuna kuna, a iz Slovenije 30 milijuna kuna. No, kod Slovenije uvjet je reciprocitet, kazala je.

Ministrica je ponovila da se neće vraćati imovina već vraćena temeljem sporazuma bivše SFRJ i drugih država, a da za imovinu koja do sada nije vraćena treba sklopiti bilateralne sporazume.

Temelj za to su izmjene Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, do kojih je došlo nakon odluke Ustavnog suda da i stranci, kao i hrvatski državljani, mogu tražiti povrat imovine.

Premijer Ivo Sanader ističe da je taj Zakon donijet za mandata bivše Račanove Vlade, da je Ustavni sud dao jasan nalog zakonodavcu i rok, koji je dva puta produžavan, da donese odgovarajući zakon.

Oni koji se danas bune, sami su ga donijeli, mi tada u oporbi bili smo protiv, ali ga danas poštujemo, jer ga je donijela saborska većina, kazao je.

Demantira tvrdnje iz SDP-a da nije bilo liste zemalja s kojima se namjeravalo potpisati sporazume, da se nisu vodili pregovori.

To je, tvrdi, krajnje neozbiljan, politikantski pokušaj. Politički rivalitet je legitiman, no, politikanstvo nije dobro, moramo poštovati zakone koje smo donijeli, poručuje premijer.

Tvrdi i kako halabuka koju pokušavaju dići SDP i neki drugi poprima smiješne razmjere, te ponavlja Vladinu opredijeljenost vladavini prava.

Unatoč upozorenjima da bi Vladi zbog toga mogla pasti popularnost, premijer poručuje da Vlada neće popustiti, da će to učiniti jedino ako zakonodavac promijeni Zakon, ili Ustavni sud svoju odluku.

Ministrica pravosuđa naknadno je novinarima izjavila da Ministarstvo ne razmišlja o izmjeni Zakona.

Upozorava da treba voditi računa o koracima, odnosno o činjenici da Austrija još nije vratila parafirani Sporazum.

Nakon što sporazum ratificiraju oba parlamenta, počinje teći rok od šest mjeseci za podnošenje zahtjeva i svi koji su već podnijeli morat će ponovno predati zahtjev, po proceduri, uz dokumente i po cijenama kao i za hrvatske državljane - po Zakonu maksimalna naknada po osobi može biti 3,7 milijuna kuna.

Tek tada bi se znale prave brojke i pitanje je koliko bi tih zahtjeva bilo pozitivno riješeno, naglašava ministrica.

U nacrtu sporazuma izričito se spominje da onaj tko je obeštećen po sporazumima bivše SFRJ i Austrije nema pravo na obeštećenje, a nakon prvog ugovora s Austrijom, drugim je ugovorom iz 1980. utvrđena isplata 2,4 milijuna austrijskih šilinga za imovinu nacionaliziranu Zakonom o nacionalizaciji iz 1948.

Hrvatska ima zahtjeve iz 35 zemalja, a pregovori o bilateralnim sporazumima kreću na inicijativu tih zemalja, uz Austriju zahtjev podnijele SAD, Izrael i Slovenija, kazala je ministrica.

Mesić: Bilo bi dobro da se sporazum povuče

Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je kako bi bilo dobro da Sporazum s Austrijom o povratu imovine i ne dođe pred Sabor, već da se povuče i još jednom dobro razmotri.

Za prijepodnevna posjeta Novoj Kapeli u Brodsko-posavskoj županiji predsjednik Mesić je na pitanje je li zbog sporazuma u sukobu s premijerom Ivom Sanaderom odgovorio kako nije ni u kakvu sukobu.

"Samo sam prigovorio na prijedlog sporazuma za koji mislim da bi bio presedan i velik problem ne samo za nas nego i za druge zemlje koje imaju slične probleme kao i mi", kazao je Mesić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara