AUSTRIJSKI list Der Standard piše o diplomatskoj ofenzivi Hrvatske koja je u Europskoj uniji prezentirala svoj non-paper o rješavanju krize u BiH. Analizu potpisuje dopisnica iz Sarajeva Adelheid Wölfl, a ističe se da Hrvatska ima podršku još nekoliko članica Europske unije.

"Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je da EU mora pomoći Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna zemlja. Predloženim reformama Zagreb želi podržati određene nacionalističke predstavnike Hrvata u Bosni i Hercegovini", smatra Der Standard.

Namjere Hrvatske prema BiH austrijski list opisuje kao "tobože plemenite". 

"Hrvatska želi pomoći HDZ-u BiH da utvrdi svoju vlast"

Radman je ovog tjedna u Bruxellesu najavio da EU mora pomoći Bosni i Hercegovini kako bi postala funkcionalna zemlja. Hrvatska je stoga podnijela neslužbeni dokument - takozvani non-paper - koji sadrži prijedloge kako EU to treba učiniti. Nekim predloženim reformama RH zapravo želi podržati određene nacionalističke predstavnike Hrvata u Bosni i Hercegovini, prije svega HDZ BiH, koji godinama vodi Dragan Čović.

"HDZ želi proširiti svoju vlast u Bosni i Hercegovini usredotočujući se na određene izborne jedinice u Hercegovini i želi zadržati svoje mogućnosti veta izmjenom izbornog zakona", piše Der Standard.

Der Standard piše da Hrvatsku podržavaju ekstremno desne vlade

Sada je Hrvatska formirala skupinu od šest pristaša unutar država Europske unije koji podržavaju non-paper koji je predstavio Zagreb. "Ovu skupinu čine zemlje u kojima su prisutne i etničko-nacionalističke ideologije, poput Mađarske ili Bugarske. Ekstremno desničarska vlada u Sloveniji također stoji iza novina, kao i Grčka i Cipar", navodi se.

"Hrvatski nacionalisti, kada govore o promjeni izbornog zakona, dugoročno žele dobiti svoj vlastiti 'hrvatski' dio države unutar Bosne i Hercegovine, nazvan Herceg-Bosna. Oni predstavljaju ideologiju prema kojoj se ljudima treba upravljati odvojeno, prema etničkim kriterijima. HDZ se koristi tom ideologijom da bi se održao na vlasti.

Čak i druge države Europske unije sada podržavaju reformu izbornog zakona u duhu HDZ-a, iako takva reforma uopće nije potrebna", piše Der Standard. 

U hrvatskom non-paperu reforma izbornog zakona traži se do 2022. godine. U tekstu se kaže da bi to trebalo dovesti do "ukidanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu".

Potrebne ustavne promjene

"Zapravo je hitno potreban ustavni amandman. Neke presude Europskog suda za ljudska prava već dugi niz godina bi se morale provoditi u Bosni i Hercegovini, kroz koje se svi Bosanci jednako tretiraju i više nisu članovi tri 'konstitutivna naroda' (Srbi, Hrvati, Bošnjaci). U Bosni i Hercegovini ni Židovi, Romi ili građani koji ne žele pripadati bilo kojoj takozvanoj etničkoj skupini ne mogu biti izabrani za predsjednika. Komisija Europske unije već godinama poziva na provođenje odluke Europskog suda za ljudska prava", ističe austrijski list.

Za kraj analize navodi se kako se u Bosni i Hercegovini sada uspostavlja radna skupina sastavljena od predstavnika nekoliko institucija koja će raditi na izbornom zakonu. Nenacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini žele da izborno povjerenstvo bude dio skupine - ali nacionalisti su i u ovom slučaju protiv.