NEKOLIKO dana uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Austriji ta se zemlja nalazi pred političkim zaokretom udesno i okončanjem dugogodišnje vladavine velike koalicije između socijaldemokrata i konzervativaca.

 

"Sasvim je izvjesno da će najvjerojatnija nova koalicijska vlada između narodnjaka i slobodnjaka, na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom, značiti politički zaokret udesno, kako na unutarnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu", kaže za Hinu Srđan Govedarica, dopisnik njemačkog javnog servisa ARD iz Beča.

 

 

Nekoliko dana uoči izbora za Nacionalno vijeće (Nationalrat) 15. listopada, Austrijska narodna stranka (ÖVP), na čelu s aktualnim ministrom vanjskih poslova Sebastianom Kurzom, vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja s oko 33 posto.

 

Za drugo mjesto se bore Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) i krajnje desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) koje, ovisno o ispitivanju, mogu računati s potporom između 23 i 27 posto birača.

 

Za ulazak u parlament i prelazak izbornog praga bore se i stranke Zeleni, Neos (Liberali) i Lista Petera Pilza, bivšeg čelnika stranke Zeleni.

 

"Austrijancima je dosta vječitog natezanja socijaldemokrata i narodnjaka, koji su već godinama na čelu zemlje", kaže Govedarica.

 

 

Posljednja faza predizborne kampanje ostala je u sjeni skandala oko lažnih Facebook stranica na kojima se pokušalo ocrniti kandidata narodnjaka Sebastiana Kurza. Posljednja sučeljavanja socijaldemokratskog i narodnjačkog kandidata Kerna i Kurza obilježila su međusobne optužbe za vođenje prljave predizborne kampanje.

 

Nesuglasice između vladajućih socijaldemokrata i narodnjaka su se intenzivirale nakon dolaska Christiana Kerna na čelo socijaldemokrata SPÖ-a. Otada između dvije koalicijske stranke vlada, kako je početkom godine zaključila socijaldemokratska državna tajnica Muna Duzdar, "vječita predizborna borba" na štetu "konstruktivnog rada vlade". Narodnjaci su socijaldemokratima predbacivali "nekoherentnu politiku", posebice po pitanju izbjeglica. Početkom godine kancelar Kern je zaprijetio raskidanjem koalicije zbog unutarnjih sukoba.

 

 

Sebastianu Kurzu (31) uspjelo je na proljeće izlaskom iz velike koalicije izboriti nove izbore i obnoviti stranku kreirajući predizbornu kampanju koja je bila izrazito personalizirana te time uspijevajući stranci dati novi, pomlađeni imidž. Početkom godine njegov ÖVP se u ispitivanjima javnog mnijenja nalazio daleko iza socijaldemokrata i slobodnjaka.  

 

Austrijski politolozi, kada je u pitanju "fenomen Kurz" govore i o "austrijskom paradoksu".

 

"Zanimljivo je da se Sebastian Kurz, iako je već godinama u polici i dio je vladajuće garniture, biračima uspio prodati kao potpuno novo lice koje će uzdrmati austrijsku političku scenu", kaže Govedarica.

 

 

Za razliku od Njemačke, gdje je krajem rujna desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD) izazvala veliki šok ulaskom u parlament, austrijski desni populisti iz Slobodarske stranke (FPÖ) već su etablirana stranka koja se ne bira iz protesta. Oni su i na posljednjim izborima osvojili preko 20 posto glasova i već su dugo dio establišmenta.

 

Osim toga, Sebastian Kurz je dobar dio svoje predizborne kampanje posvetio pitanju izbjeglica i stranaca u cjelini, posebice govoreći o smanjenju socijalnih povlastica za strance, čime je FPÖ-u oduzeo jednu od važnijih političkih tema.

 

Kurz se u predizbornoj kampanji posebice okomio na dječji doplatak za građane Europske unije koji rade u Austriji, a djeca im žive u zemljama porijekla.

 

 

I tijekom svog djelovanja na dužnosti ministra vanjskih poslova Kurz je ostao poznat kao kritičar otvorene politike prema izbjeglicama, što bi moglo utjecati i na buduće odnose s Njemačkom.

 

Iako u Austriju gotovo više ne pristižu izbjeglice, kasna jesen 2015., kada je dnevno samo na graničnom prijelazu Šentilj registrirano i do 6.000 izbjeglica, mnogima je još u sjećanju. Tako je i Kurz svoju predizbornu kampanju vodio uglavnom temeljeći je na izbjegličkoj tematici.

 

"Ja sam taj koji je zatvorio Balkansku rutu", često je isticao Kurz na svojim predizbornim skupovima.

 

 

Kako je njemački tjednik Die Zeit nedavno primijetio, Kurz je preuzeo taktiku borbe protiv desne konkurencije upravo desnim temama. A pritom se ne biraju sredstva. Tako se citira jedna izjava Sebastiana Kurza koji je tvrdio kako se u Beč od 2010. do 2015. doselilo preko 130 000 stranaca, dok je istodobno 11 000 Bečana napustilo svoj grad. Pritom Kurz ne spominje da je većina novih useljenike iz zemalja Europske unije te da su među useljenicima na prvom mjestu Nijemci.

 

Promatrači ocjenjuju da bi nova narodnjačko-slobodnjačka stranka moga biti nova protuteža politici jačanja europskih institucija, za što se zalažu Francuska i Njemačka.