NA AZIJSKIM su burzama u srijedu cijene dionica porasle, nakon dva dana pada, što se ponajviše zahvaljuje oporavku kineskih tržišta jer se očekuju poticajne gospodarske mjere koje bi neutralizirale negativni utjecaj američkih carina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši prvi put u posljednja tri dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao blagih 0,1 posto, dok su u Singapuru, Australiji, Šangaju i Hong Kongu cijene dionica porasle između 0,2 i 1,6 posto.

Snažan skok cijena dionica na kineskim tržištima zahvaljuje se nadi ulagača da će tamošnje vlasti uvesti poticajne gospodarske mjere kako bi se suzbio negativni utjecaj američkih carina na drugo po veličini svjetsko gospodarstvo.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno jer su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks blago pali drugi dan zaredom.

Ulagači su suzdržani jer će u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke objaviti odluke.

Očekuje se da će Fed povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova po treći put ove godine, a pažljivo će se pratiti i ostali detalji u priopćenju radi mogućih novih smjernica po pitanju daljnjeg kretanja kamata i situacije u najvećem svjetskom gospodarstvu.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da je sasvim sigurno da će Fed sada povećati ključne kamate, a izgledi za još jedno povećanje kamata do kraja ove godine dosežu 85 posto.

„U fokusu ulagača bit će mogući signali Feda da se bliži kraj zaoštravanju monetarne politike. Možda Fed to neće signalizirati danas, ali očekujem da će tržište uskoro prihvatiti taj scenarij”, kaže Akira Takei, portfelj menadžer u tvrtki Asset management One.

Oprez na valutnim tržištima

I na valutnim tržištima vlada oprez uoči odluka Feda. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,16 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,32 boda.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 112,85 na 112,95 jena.

No, američka je valuta ponešto oslabila u odnosu na europsku, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1765 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1735 dolara.

A nakon snažnog rasta posljednjih dana, jutros su cijene nafte ponešto pale.

Nakon što je jučer dosegnula 82,55 dolara, najvišu razinu u gotovo četiri godine, jutros se na londonskom tržištu cijena barela kreće oko 81,85 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,2 posto, na 72,15 dolara.

Cijene nafte podržava nedavna odluka OPEC-a i njegovih partnera na čelu s Rusijom da neće povećati proizvodnju, unatoč padu ponude iz Irana zbog predstojećih američkih sankcija protiv te zemlje i unatoč pozivima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da spuste cijene nafte.