POTPREDSJEDNIK vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić najavio je danas da bi vlada u prvoj polovici iduće godine trebala donijeti Program ugradnje dizala u postojeće zgrade, a čim to učini, raspisat će se javni pozivi za ugradnju dizala, što će država sufinancirati.

"Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada predviđeno je da će vlada u roku od 180 dana (od dana njegova stupanja na snagu 1. siječnja 2025.) donijeti Program ugradnje dizala, no uvjeren sam da će ga donijeti i prije, a čim ga donese, kreće se u objavu javnog poziva", rekao je Bačić u saborskoj raspravi o predloženom zakonu.

Na zahtjev Ljubice Lukačić (HDZ) pobrojao je uvjete koje će trebati ispuniti za ugradnju dizala. Potrebno je da zajednica suvlasnika, njih 50 posto, donese odluku o ugradnji dizala, treba izraditi projekt ugradnje i trebaju biti osigurana sredstva od najmanje 67 posto vrijednosti projekta jer će država ugradnju sufinancirati s 33 posto.

Bačić kaže da se ugradnja odnosi prije svega na zgrade koje imaju tri kata, ali može i na one koje ih imaju manje ako u njima žive osobe s invaliditetom ili teže pokretne osobe.

Obnova pročelja

Potpredsjednik vlade saboru je predstavio konačnu verziju spomenutog zakona u kojemu je jedna od novina vladina obveza donošenja programa uređenja pročelja u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama gradova.

"Vlada bi taj posao sufinancirala s 33 posto ukupne vrijednosti obnove pojedinih pročelja, uz obvezu uključivanja grada odnosno općine", naglasio je.

Napominjući da nemaju svi gradovi takve cjeline, Jasenka Auguštan Pentek (SDP) drži da bi u onima koji ih imaju uređenje pročelja moglo zaustaviti neke druge projekte.

Bačić se čudi takvom razmišljanju. "Kritizirate državu što iz svog proračuna izdvaja sredstva za uređene pročelja u gradovima, grad koji ne može izdvojiti sredstva za obnovu pročelja neće biti u prioritetu", naglasio je.

U kratkoročnom najmu 232 tisuće stanova 

Ponovio je kako vlada predloženim zakonom želi pridonijeti kvaliteti stanovanja, prije svega u višestambenim zgradama, uvesti reda u regulativu o upravljanju zgradama, ograničiti kratkoročni najam u višestambenim zgradama, omogućiti priuštivo stanovanje.

Ponovio je i razloge rasta cijena nekretnina i najamnina te naveo da Hrvatska ima oko 2.3 milijuna stambenih jedinica, od kojih 40 posto nije u funkciji stanovanja.

"Ukupno 958.000 stambenih jedinica koje su građene za stanovanje danas nisu u toj funkciji, čime je smanjena ponuda na tržištu, a potražnja je sve veća", kazao je.

Od tih 958.000 stanova oko 600.000 je prazno, a to potvrđuju i podaci HEP-a za 2022. da u oko 565.000 stambenih jedinica nije bilo potrošnje struje.

"U kratkoročnom najmu je 232.000 stambenih jedinca", kazao je Bačić i upitao treba li država, koja je s lokalnim jedinicama uložila značajna sredstva u infrastrukturu za njih, sjediti skrštenih ruku i pratiti prenamjenu stanova.

Suglasnost za kratkoročni najam

Predloženim zakonom od 1. siječnja 2025. svi koji se odluče za kratkoročni najam trebat će suglasnost suvlasnika, njih dvije trećine, odnosno 66 umjesto 80 posto, kako je planirano ranije.

Vlasnici koji već stanove daju u kratkoročni najam u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, morat će ishoditi tu suglasnost. Takvu suglasnost morat će tražiti i neke djelatnosti koje stvaraju buku.

Marina Živkovića (Možemo) zanimalo je derogira li predloženi zakon postojeći Zakon o najmu stanova. "Četiri osobe koje imaju ugovor o najmu stana sada, odlukom susjeda, odnosno suvlasnika, mogu izgubiti pravo na njega", upozorio je.

"Tamo gdje najam pruža kvalitetan suživot, neće biti nikakvog problema", kazao je Bačić.