Bandić želi uvesti novi harač vlasnicima automobila, a sve bi mogla biti velika prevara. O čemu se radi?

Bandić želi uvesti novi harač vlasnicima automobila, a sve bi mogla biti velika prevara. O čemu se radi?

Foto: Vojislav Mazzocco/Index (dio uređaja priključen je na motor)

ZAGREBAČKI gradonačelnik Milan Bandić i Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, danas su najavili i demonstrirali navodnu senzacionalnu kreaciju hrvatske pameti - čistač motora automobila koji bi se trebao postaviti na eko-stanicama Grada s ciljem da za 50-ak posto smanji zagađenje zraka ispušnim plinovima.

''Svjetska senzacija''


Dvojac je novinarima objasnio da je plan da prvo krene pilot projekt čišćenja automobila koji bi koštao 60-ak tisuća kuna. Ako pokaže dobre rezultate, trebao bi se nastaviti razvijati tako da bi u konačnici svaki zagrebački vlasnik automobila jednom godišnje morao obaviti čišćenje motora koje bi ga koštalo oko 150 kuna.

''Danas svjedočimo početku jedinstvenog projekta i rješenju problema koji još nitko u svijetu nije uspio riješiti'', otvorio je presicu Šostar.

''Cijenim da ovaj projekt ima potencijal, ne samo za Europu, nego i za cijeli svijet. Danas znamo da je najveći zagađivač zraka u urbanim sredinama upravo promet. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od lošeg zraka u svijetu umire preko sedam milijuna ljudi'', dodao je i zahvalio Bandiću na velikoj podršci projektu od samoga početka.

Najavivši pokretanje projekta Zagreb - Zeleni grad u kojem bi u Zagrebu bilo otvoreno četiri do šest eko-centara u kojima bi se postavilo 250 uređaja za čišćenje motora s unutrašnjim sagorijevanjem - dovoljno da se sva vozila u gradu Zagrebu pročiste jedanput godišnje - Šostar je predstavio i izumitelja uređaja nazvanog Genijator koji, navodno, smanjuje emisije štetnih plinova od 30 do 95 %, a usto smanjuje potrošnju goriva.

''Tu je mladi genijalac Petar Jončić koji je patentirao ovaj aparat i kao prvi dobio nagradu za životno djelo Nikola Tesla koju mu je uručio naš gradonačelnik'', rekao je Šostar, predstavivši panel koji bi trebao raditi na provođenju projekta.

''Zainteresiranost gradonačelnika iz cijele Europe je vrlo velika, tako da kad krene Zagreb, krenut će bukvalno i cijeli svijet'', poručio je Šostar i predao riječ Bandiću.

''Nakon ovog nadahnutog govora kolege Šostara meni je preostalo samo da vas sve skupa pozdravim, da zahvalim mladim inovatorima i da molimo Boga da, nakon ovog početnog pranja dva vozila, napravimo što prije pilot projekt na 100 automobila i da vidimo da li je ono što projekt nudi, a to je smanjenje onečišćenja Grada Zagreba, ispušnih plinova iz automobila u prosjeku za oko 50 % stvarno realnost. Ukoliko je, onda bi išli s pilot projektom dalje'', rekao je nešto opreznije Bandić, najavivši suradnju s resornim ministarstvom.



Kako čisti Genijator?

Mladi izumitelj Jončić, direktor tvrtke Genijator, za Index je objasnio kako funkcionira uređaj za čišćenje motora pomalo pretencioznog naziva.

Prema njegovom tumačenju uređaj iz čiste vode elektrolizom stvara kisik i vodik koji kroz usis zraka ulazi u motor.

''To se zove Brownov plin ili praskavac koji ulazi u komore za izgaranje gdje radi veću eksploziju i podiže temperaturu ispušnih plinova. U zatvorenom sustavu imamo visok tlak i višu temperaturu ispušnih plinova, a ako znamo da je rezultat izgaranja vodika uz prisutnost kisika vodena para, onda imamo i treći element. Nisu li to fizikalna svojstva u prirodi potrebna da se nešto tvrdokorno otapa? Mješavina vodika i kisika u omjeru jedan naprama dva u motor ulazi kroz otvor za zrak u količini od 1 dl u minuti. To je malo plina, ali je dovoljno da pojača eksploziju i podigne temperaturu. Vodena para, viša temperatura i tlak zajedno djeluju tako da čiste naslage nastale sagorijevanjem goriva. Stvara se emulzija koja se cijedi u karter, a pri sljedećoj izmjeni ulja izvadi se malo više ulja i sve ostaje ekološki čisto'', pojasnio je Jončić.

Pitali smo našeg izumitelja bi li ova procedura mogla izazvati oštećenja na motoru, budući da ga zagrijava na više temperature i podiže tlak u njemu.

''Do sada nisu zabilježeni nikakvi loši efekti, osim izrazito dobrih. Naravno, napominjemo da radimo na strogo ispravnim vozilima. Odnosno, ako vam je nešto puklo u automobilu, što mi tu možemo'', rekao je.  

Na pitanje je li objavljena neka znanstvena studija u nekom svjetskom tehničkom časopisu koja bi potvrdila da uređaj doista funkcionira, Jončić je odgovorio niječno.

''Ne, još ne postoji objavljena studija. Radimo na tome. Tehnologija je tek komercijalizirana i izašla je na tržište prije četiri godine. Prije tri godine je prvi put prepoznata od Grada. Na tome smo dugo radili kako bismo vama ovdje prikazali rezultate'', rekao je.

Prema Jončiću, testiranja su radili u više država, a uzorak očišćenih vozila je preko 10.000. AKZ Siget na tome s njima surađuje tri godine i omogućuje im besplatno mjerenje ispušnih plinova.

Na pitanje jesu li s izumom išli na međunarodno patentiranje, Jončić odgovara:

''Ne, još nije vrijeme. No štiti nas znanje i know-how''.

Pojasnio je da je njegova kreacija u Hrvatskoj patentirana pod nazivom Uređaj za proizvodnju ortovodika. Okupljenim novinarima ponosno je predstavio prikaz rezultata eko-testa koji se radio na licu mjesta.

''Ovdje se nalaze rezultati prvog vozila koje smo testirali. Uoči našeg tretmana vozilo je palo na eko-testu. Radi se o benzinskom tipu vozila. Nakon našeg tretmana, ukupna emisija plinova smanjila se za preko 45 % i ono je prošlo na eko-testu'', rekao je Jončić ustvrdivši da bi efekt trebao trajati preko 15-ak tisuća kilometara.



Nekoliko manjih i većih problema

Sve što je predstavljeno na presici zvučalo je sjajno - Hrvati bi se mogli veseliti ne samo čišćim gradovima nego i mogućnosti da kod nas konačno zaživi neka nova tehnološka proizvodnja većih razmjera, za kojom bi ludovao cijeli svijet. Kada u priči ne bi bilo nekoliko ozbiljnijih dvojbi!

1) Naime, mada su nazočni isticali revolucionarnost uređaja svjetskih razmjera, već i kraće pretraživanje na Googleu pokazuje da u svijetu ima više kompanija koje prodaju uređaje za čišćenje motora koji rade na istom ili gotovo istom principu. Jedna, kineska, zove se King Kar, a njezin Oxy hydrogen carbon cleaner HHO također čisti mješavinom kisika i vodika stvorenih elektrolizom (pogledajte na ovom linku).

Druga se oglašava na britanskoj stranici UK Carbon Cleaning.

Treća se zove Epoch, a registrirana je u Tajvanu. Itd.

Dakle, za početak ništa od najave da će Genijator osvojiti svijet.

2) Drugi problem je taj što nigdje, ni na kojoj od stranica koje smo istražili, nismo našli nikakve podatke o mogućim provedenim znanstvenim studijama koje bi potvrđivale ključne tvrdnje: da se čišćenjem motora ovom metodom količina štetnih ispušnih plinova smanjuje za 30-95 %, da efekt traje i nakon 15.000 km, da ono smanjuje potrošnju goriva koja bi trebala više nego isplatiti cijenu čišćenja, te da je ona potpuno sigurna za motor.

Sve što smo pronašli na dostupnim stranicama su pojedinačna svjedočanstva 'zadovoljnih mušterija' te neke plakete i nagrade dobivene na raznim sajmovima.

No s druge strane, autor ovih redaka od nekoliko je ljudi koji su proveli čišćenje, a htjeli su ostati anonimni, čuo da čišćenje nema nikakav stvaran efekt. Drugim riječima, dok ne bude neke ozbiljne studije, ostaje nam da izumitelju, ako ga tako možemo nazvati, vjerujemo na riječ.

3) Time dolazimo do trećeg problema. Naime, da je ovaj sistem uistinu tako učinkovit kako je rečeno, zar ne bi, budući da je godinama poznat, već bio uveden kao obavezan u svijetu? Također, ne bi li se velike automobilske kompanije radije odlučile na obavezno čišćenje svojih automobila umjesto da varaju na testovima za što je Volkswagen kažnjen golemom kaznom koja se mjerila u milijardama dolara i povlačenjem milijuna automobila?

4) Četvrti problem je pitanje tko će snositi odgovornost ako sumnjivi pilot program, težak 60-ak tisuća kuna, a s vremenom vjerojatno i mnogo više, postane fijasko?

5) Nadalje, na pronađenim stranicama na internetu koje se bave čistačem, nigdje nije uvjerljivo objašnjen znanstveni mehanizam koji bi trebao omogućiti smanjenje emisije plinova i potrošnje goriva. Naime, teško je i zamisliti kako bi čišćenje nekih naslaga koje se najviše nakupljaju na vrhu cilindra moglo pomoći boljem sagorijevanju goriva. Nakupine bi eventualno mogle smanjiti efikasnost svjećica, no one se ionako mogu lako vaditi, čistiti i mijenjati.

6) Također treba postaviti i pitanje zašto bismo, bez znanstvene studije, trebali vjerovati bilo kome od današnjih govornika, osobito Bandiću i Šostaru. Naime, USKOK gradonačelnika tereti s više optužnica, od kojih je samo jedna teška 25 milijuna kuna, a Šostara optužuje da je, zajedno sa suradnicima, fiktivnim čišćenjem klimatizacijskih i ventilacijskih sustava gradskih sportskih dvorana tzv. suhim ledom Grad oštetio za gotovo 40 milijuna kuna.

Konačno, ne treba smetnuti s uma da je Zagreb u biti jedan od čišćih europskih gradova kada je u pitanju zrak pa se postavlja pitanje trebamo li mi toliko očajnički taj sustav da bismo ga prvi u svijetu sustavno uvodili kao obavezu uz tehnički pregled?



Čišćenje može biti štetno

Glavni urednik rubrike IndexAuto, dipl.ing.brod. Miljenko Nikolić ističe da je automobilski motor izuzetno kompleksan sustav čiji razvoj, a što uključuje optimalne karakteristike, performanse i pouzdanost, traje godinama i stoji stotine milijuna.

''U konačnici samo dvije stvari ostaju iste - gorivo, benzinsko ili dizelsko, te zrak. Sve ostalo, pa i obično ulje sa četiri vitalne funkcije se nebrojenim dodacima prilagođava pojedinoj generaciji motora, a sve kako bi se, između ostalog, smanjili štetni utjecaji. Realno, postoje nebrojeni aditivi za goriva razvijeni za pojedine vrste i generacije motora, koji na više-manje uspješan način pospješuju njihov rad i nadomještaju nedostatke, primjerice poput onih koje nova bezolovna goriva generiraju na starim motorima'', kaže Nikolić.

''Miješati pak vodu u izbalansiran sustav izgaranja temeljen na idealiziranom kružnom procesu još nitko mjerodavan u svijetu nije ocijenio dugotrajno učinkovitom metodom u otklanjanju naslaga i smanjenju štetnih emisija. S druge strane, podizanje opterećenja motora izvan granica za koje su projektirani nije dobrodošlo, a zasigurno dobronamjerno na to neće gledati ni proizvođači s jasno određenim uvjetima jamstva. Brojni tuneri skloni tzv. čipiranju itekako znaju što to znači. Uostalom, pa i sama plinska instalacija pokazala se fatalnom za dugovječnost pojedinih benzinskih motora'', zaključio je naš stručnjak.


 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara