NA KRAJU su, čini se, prevladali hladniji tonovi.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je sinoć u 18:32 po washingtonskom vremenu da su SAD i Iran "vrlo blizu" konačnog mirovnog sporazuma te da je pristao na dvotjedno primirje kako bi se omogućio nastavak pregovora. Objava je stigla nešto više od sat i pol prije isteka roka koji je sam postavio za pokretanje masovnih napada na iransku energetsku i prometnu infrastrukturu, piše BBC.

Sve ovisi o tome hoće li i Iran obustaviti neprijateljstva i u potpunosti otvoriti Hormuški tjesnac za komercijalni pomorski promet. Režim u Teheranu poručio je da će to učiniti, ali istovremeno ustraje na tome da i dalje provodi "dominaciju" nad tim ključnim plovnim putem.

Sporazum je Trumpu omogućio da se izvuče iz opasne situacije u kojoj je morao birati između eskalacije sukoba, u skladu sa svojom prijetnjom da će "cijela civilizacija umrijeti večeras", i povlačenja koje bi potkopalo njegov kredibilitet. Ipak, američki predsjednik možda je ovime kupio samo privremeni predah.

SAD i Iran sada ulaze u dvotjedne pregovore u pokušaju da postignu trajno rješenje. Put će vjerojatno biti težak, no tržišta su reagirala s olakšanjem. Cijena barela nafte pala je ispod 100 dolara prvi put u nekoliko dana, a američki burzovni indeksi su porasli, što ukazuje na optimizam da je najgore prošlo.

Prijetnje koje su prethodile primirju

Ovakav ishod nije bio nimalo izvjestan još u utorak ujutro, 7. travnja, kada je Trump zaprijetio smrću iranske civilizacije, "koja se nikada više neće vratiti".

Nije jasno je li upravo ta zapanjujuća prijetnja američkog predsjednika natjerala Iran da pristane na primirje koje je prethodno odbijao. Ono što je sigurno jest da takvu zapaljivu izjavu, koja je uslijedila samo dva dana nakon slične objave na društvenim mrežama, nijedan moderni američki predsjednik nikada nije izrekao ni nagovijestio.

Čak i ako dvotjedno primirje rezultira trajnim mirom, ovaj sukob i Trumpove riječi možda su iz temelja promijenili način na koji ostatak svijeta gleda na Sjedinjene Države. Nacija koja se nekada predstavljala kao jamac stabilnosti sada potresa temelje međunarodnog poretka, a predsjednik koji je uživao u rušenju normi u unutarnjoj politici sada to isto čini na svjetskoj pozornici.

Podijeljene reakcije u SAD-u

Demokrati su u utorak oštro osudili Trumpove riječi, a neki su išli toliko daleko da su pozvali na njegovu smjenu. "Jasno je da je predsjednik u sve lošijem stanju i da nije sposoban voditi", napisao je kongresnik Joaquin Castro na X-u. Chuck Schumer, vođa demokrata u Senatu, poručio je da svaki republikanac koji nije glasao za okončanje sukoba s Iranom "snosi svaku posljedicu ovoga, kakva god ona bila".

Iako su mnogi u Trumpovoj stranci stali uz predsjednika, potpora nije bila ni približno jednoglasna kao inače. Austin Scott, republikanski kongresnik iz Georgije i član Odbora za oružane snage, oštro je kritizirao Trumpove prijetnje. "Predsjednikovi komentari su kontraproduktivni i ne slažem se s njima", rekao je za BBC.

Senator Ron Johnson iz Wisconsina, inače Trumpov lojalist, rekao je da bi bila "velika pogreška" da je Trump proveo svoju najavljenu kampanju bombardiranja. Kongresnik Nathaniel Moran iz Teksasa na društvenim mrežama je napisao da ne podržava "uništenje 'cijele civilizacije'".

"To nismo mi", napisao je, "i to nije u skladu s načelima koja su dugo vodila Ameriku." Senatorica Lisa Murkowski s Aljaske, koja se često razilazila s predsjednikom, bila je jednako izravna, napisavši da se predsjednikova prijetnja "ne može opravdati kao pokušaj stjecanja prednosti u pregovorima s Iranom".

Neizvjesni pregovori pred nama

Bijela kuća će vjerojatno tvrditi da je upravo ta pregovaračka poluga i uspjela. Za predsjednika koji se suočava s padom popularnosti, rastućim kritikama unutar vlastite stranke i gospodarstvom opterećenim cijenama energije, svaki izlaz iz sukoba vjerojatno predstavlja olakšanje. U svojoj objavi o prekidu vatre, Trump je naveo da je SAD "ispunio i premašio" sve svoje vojne ciljeve te da je iranska vojska značajno oslabljena.

Iako je dio iranskog vodstva ubijen u napadima, islamski fundamentalistički režim i dalje je na vlasti. Mnogi američki ciljevi ostaju upitni, poput sudbine iranskog obogaćenog uranija. Iran također i dalje ima utjecaj na regionalne saveznike, poput pobunjenika Huta u Jemenu. Čak i ako Teheran potpuno otvori Hormuški tjesnac, njegova sposobnost da kontrolira tu ključnu točku sada je jasnija nego ikad.

U izjavi nakon Trumpove objave, iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Aragči rekao je da će Iran obustaviti svoje "obrambene operacije" i omogućiti siguran prolaz kroz Hormuz "u koordinaciji s iranskim oružanim snagama". Dodao je da su SAD prihvatile "opći okvir" iranskog plana od 10 točaka.

Taj plan, međutim, uključuje povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje ekonomskih sankcija, isplatu ratne odštete i dopuštenje Iranu da zadrži kontrolu nad Hormuzom. Teško je zamisliti da bi Trump pristao na bilo koji od tih uvjeta, što je znak da bi pregovori u sljedeća dva tjedna mogli biti iznimno teški.

Zasad je ovo djelomična politička pobjeda za Trumpa. Izrekao je dramatičnu prijetnju i postigao željeni rezultat. Ipak, primirje je samo predah, a ne trajno rješenje. Dugoročna cijena predsjednikovih riječi i djela, kao i samog sukoba, tek se treba procijeniti.