BEČKI Institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) objavio je svoja predviđanja za 23 gospodarstva zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) te navodi da će u prosjeku ove godine porasti za 5.4 posto. Rezultati te revizije viši su za 1.2 postotna boda u usporedbi s ljetnom prognozom, a Hrvatska je među zemljama kojima se predviđa velik gospodarski rast.

Izvješće WIIW-a analizira gospodarstva 23 zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe i pruža detaljnu prognozu makroekonomskih pokazatelja sljedećih zemalja: Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Kazahstan, Kosovo, Latvija, Litva, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Turska i Ukrajina.

Slabe epidemiološke mjere pomogle gospodarski oporavak

Predvodnici rasta su Turska (9.1 posto), Crna Gora (8.4 posto) i Moldavija (8 posto), iako potonja dva gospodarstva polaze od vrlo niske baze. To znači da će 2021. regija CESEE vjerojatno rasti znatno brže od eurozone (4.8%). U prosjeku razina gospodarske aktivnosti kakva je postojala prije krize 2019. već je premašena u drugom tromjesečju ove godine.

"Snažan oporavak istočnoeuropskih gospodarstava uglavnom se objašnjava manje strogim korona-mjerama na mnogim mjestima i činjenicom da je uslužni sektor mnogo manji nego u zapadnoj Europi", rekao je Vasily Astrov, viši ekonomist na WIIW-u i vodeći autor jesenske prognoze.

Glavni pokretač rasta regije CESEE je privatna potrošnja s prosjekom od 14.5 posto. Ulaganja su se također povećala u prosjeku za gotovo 18 posto. Dobar dio toga, međutim, činili su veliki projekti u Estoniji, npr. u području biotehnologije i proizvodnji cjepiva protiv covida-19. Izvoz se također značajno povećava uslijed globalnog uspona i oporavka u Rusiji, kao i turizam, navodi WIIW.

Problemi s industrijskom proizvodnjom

"Međutim, industrijska proizvodnja u mnogim zemljama regije - kao i u Zapadnoj Europi - još pati od nedostatka materijala (npr. poluvodiča u automobilskoj industriji)", upozorava WIIW.

Zapošljavanje se opet približava razinama prije krize u mnogim zemljama. U Hrvatskoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji to je već dosegnuto ili premašeno. Ipak, korona-kriza ostavila je ožiljke na tržištima rada. Podzaposlenost je sada veća nego prije pandemije. Nezaposlenost također ostaje problem u mnogim zemljama, posebno na Zapadnom Balkanu. U isto vrijeme postoji nedostatak radne snage u onim sektorima koji su se proširili nakon krize. To nije slučaj samo u zemljama članicama EU u regiji već i u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji.

Inflacija i pojava mjehura na tržištu nekretnina

Bečki institut upozorava i na pojavu inflacije.

"Rast inflacije se na sličan način osjeća u cijeloj srednjoj i jugoistočnoj Europi. Trenutno, u većini zemalja regije, stope inflacije veće su za 3 do 4 postotna boda nego na početku godine. Međutim, visoka inflacija bi trebala biti prolazna pojava. Tamo gdje se koristi euro, općenito je inflacijski pritisak niži. Suočene s rastućom inflacijom, mnoge središnje banke već su reagirale povećanjem kamatnih stopa i vjerojatno će uslijediti daljnji koraci u tom smjeru", predviđa WIIW.

"To bi također trebalo ohladiti pregrijana i prvenstveno kreditno financirana tržišta nekretnina na mnogima mjestima, od kojih neka pokazuju znakove stvaranja mjehurića", upozorio je glavni autor prognoze Vasilij Astrov. 

Primjerice, u Češkoj i Litvi cijene nekretnina porasle su za 16 posto odnosno 15 posto od početka pandemije, a i dalje pokazuju uzlazni trend. Glavni pokretač imovinskog buma u regiji bila je monetarna politika Europske središnje banke, koja će zasad vjerojatno ostati jednako ekspanzivna.

"Prerano smanjenje državne potrošnje moglo bi ugroziti oporavak"

Ekonomski izgledi su pozitivni, smatra WIIW, no oporavak će izgubiti zamah 2022. i 2023. godine, kada će regija u prosjeku rasti 3.7 posto odnosno 3.5 posto. Najjači rast sljedeće godine bit će u Hrvatskoj (5 posto) i Poljskoj (4.9 posto), kao i u Crnoj Gori i Kosovu (4.8 posto). Nakon povećanja od 4 posto ove godine Rusija, najveće gospodarstvo u regiji, također će sporije rasti 2022. (3 posto) i 2023. (2.8 posto).

Među najvećim rizicima za održivi gospodarski oporavak su ponovna eksplozija covida-19 i ishitrena fiskalna konsolidacija, smatra WIIW. 

"Proračunski su se deficiti u cijeloj regiji naglo povećali tijekom korona-krize (na prosječno 6.3 posto BDP-a u 2020. i procjenjuje se na 4.5 posto ove godine). Prerano smanjenje državne potrošnje moglo bi ugroziti oporavak u brojnim zemljama, osobito Zapadni Balkan i države nasljednice Sovjetskog Saveza. Fond za oporavak i otpornost Europske unije osigurat će dodatni zamah u istočnim državama članicama EU. U Rumunjskoj, na primjer, transferi iz programa - ukupne vrijednosti oko 29 milijardi eura - teoretski bi mogli generirati dodatni godišnji rast do 3.1 postotnog boda do 2026." navodi WIIW.

Problem će biti ako gospodarstva regije ne mogu u potpunosti apsorbirati europski novac, a ta će sredstva djelomično samo zamijeniti financiranje investicijskih projekata iz nacionalnih proračuna.

Hrvatski oporavak ovisi o privatnoj potrošnji

Kada je riječ o Hrvatskoj, hrvatski će BDP ove godine rasti snažnije nego u većini država članica EU koje obuhvaća ova studija. 

WIIW ističe da je turistička sezona bila ključna za hrvatski oporavak.

"Hrvatska je tijekom ljeta uspjela održati infekcije na relativno niskoj razini sezone, što je turizmu omogućilo bolje rezultate od očekivanja. S ekonomijom dodatno pojačanom solidnim oporavkom privatne potrošnje i prilivom sredstava iz EU, očekujemo skok hrvatskog BDP-a od 7.2 posto u 2021. godini", navodi bečki institut.

Znakovito je da se hrvatski oporavak najviše temelji na porastu osobne potrošnje ove godine, a i da je Hrvatska među članicama EU čiji rast sljedećih godina najviše ovisi o tome kako će iskoristiti milijarde koje će dobiti iz Bruxellesa.

WIIW Hrvatskoj tako ove godine predviđa rast od 7.2 posto, sljedeće od 5 posto, a u 2023. godini od 4.5 posto.

Zašto Estonija privlači toliko stranih investicija?

Vrijedi obratiti pažnju i na Estoniju, koja ima drugačiju strukturu ekonomije od Hrvatske i koja je od 23 zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe imala najviše stranih investicija u ovoj godini.

"Prva polovica 2021. pokazala je da je Estonija još jedna priča o uspjehu nakon pandemije. Rekordno visoko ulaganja su preplavila ICT sektor, dok su snažna kupovna moć i brzo oživljavanje inozemne trgovine stupovi gospodarskog rasta. Očekujemo rast gospodarstva za 7.8% u 2021. Već polovicom ove godine premašena je razina proizvodnje u zemlji u odnosu na stanje prije pandemije. Budući rast će biti potaknut širenjem proizvodnje, stalnom potražnjom potrošača, rastućim ulaganjima, jačanjem pozicije na inozemnom tržištu i daljnjom digitalnom transformacijom", smatra bečki institut.