VILI BEROŠ, ministar zdravstva, jučer je entuzijastično izjavio kako nema većih zapreka za uvođenje obaveznog cijepljenja protiv covida-19: "Zakon koji definira obvezno cijepljenje je vrlo jednostavan, treba dodati samo članak koji se odnosi na novu bolest uz 11 postojećih."

Tome je dodao i pomalo zbunjujuću rečenicu da se o obaveznom cijepljenju još ne razmišlja, "premda je priprema zakona spremna". Nejasno je, naime, kako može biti spremno nešto o čemu se ne razmišlja, ali pravili smo se da je sve to razumno i logično, pa smo ustavnim stručnjacima postavili pitanje je li uopće moguće uvesti obavezno cijepljenje za punoljetne osobe. Takvu je mjeru nedavno uveo tek Tadžikistan, na Zapadu je još nema nijedna država.

Sanja Barić: Da, dovoljno je promijeniti samo par riječi u zakonu, ali naglasak nije na nametanju

Dvoje s kojima smo kontaktirali, a to su Sanja Barić s Riječkog pravnog fakulteta i jedan profesor koji je molio da mu ne spominjemo ime, ali je dopustio da ga citiramo, nisu suglasni o ovoj temi. Barić ne vidi veće zapreke za propisivanje obaveze cijepljenja i misli da je izvodiva baš kako to kaže ministar. Odnosno, na pitanja je li sigurna da u ustavu i međunarodnim konvencijama nema prepreka za uvođenje obaveznog cijepljenja te misli li da je zbilja dovoljno promijeniti samo nekoliko riječi u zakonu, odgovara: "Da i da. S time da cijeli naglasak nije na nametanju, već razumijevanju zašto je to u redu, zašto i kako cijeli taj proces funkcionira. Od prava do znanosti i nazad."

A smije li država na sebe preuzeti takve prerogative? Može li punoljetnim i punopravnim osobama odrediti cijepljenje kao obavezu?

Odgovorila je: "Može. Jer to radi i sada u svemu, ovo je sada samo nešto novo u sadržaju i tek donekle u mjeri. Druga je stvar osjećaja legitimiteta i reakcije naroda. Uostalom, u velikim izazovima kuje se novi moral, novi integritet i nova suštinska pravila. Zato je strašno zanimljiv svjetski trenutak za globalno, pa onda i seosko, poimanje demokracije. Kao što postoje ustavotvorni momenti u povijesti država/e naroda (jednina i množina), tako postoje i društveni momenti. To je ovaj sada."

Dosad nismo imali obavezno cijepljenje za punoljetne. Barić: Nismo imali ni pandemiju

Na našu opasku kako dosad nismo imali obavezno cijepljenje za sve zdrave punoljetne osobe, Barić odgovara: "Jer nikada nije bila globalna pandemija. Ali jest uvedeno za sve koji, naprimjer, rade u bolnici na hepatitisu i slično. Kakva ugroza, takva mjera. Globalna ugroza, globalna mjera".

"Nema tu zavjere, naprosto je sve isto za potrebe primjene načela razmjernosti. Velika nužda, puno papira. Jednostavno. I etički i pravno. Etički se ne radi prava komparacija. Sloboda izbora uvijek ima granicu. I sloboda izbora stava. Tako da etika tu biva jednako postavljena na pogrešno mjesto kao i pravo. Ista vrsta logičke pogreške", govori nam Barić.

Ako je tako, zašto već nije uvedeno obavezno cijepljenje? Zbog antivaksera?

"Mislim da se uvodi paralelno s procesom znanstvenih spoznaja. Ni brže ni sporije. Sporije ide u dijelu svijeta zbog ekonomskih i infrastrukturnih razloga distribucije cjepiva. A sama obvezatnost je primarno vezana uz znanstvene spoznaje. Sekundarno je vezana uz opće stanje vladavine prava i kvalitete političkog vodstva koje se tek kao tercijarni faktor - i to ako to vodstvo nije dovoljno osobno kvalitetno i stabilno - vezuje uz strah od konkretnog biračkog tijela ili, češće, uz strah od političkih oponenata jednako niske osobne kvalitete koji samo čekaju u prikrajku", tumači ustavna stručnjakinja.

"Dakle, 'antivakseri' (a samo uski krug je stvarno antivakserski, širi je bazen onih koji se boje, koji samo slijede 'svoje' i sl.) imaju zapravo iznimno mali utjecaj na to. Samo slabo vodstvo podliježe tome i svojim slabim (netransparentnim, nevjerodostojnim, nekvalitetnim) vođenjem kreira ogroman prostor za svaku vrstu neargumentiranog, počesto i logički kontradiktornog djelovanja onih na čijim glasovima neznanja grade svoj autoritet. Naglašavam da govorim općenito o političkom vodstvu, ne kritiziram ovo u Republici Hrvatskoj, jer to je generalno problem političkog vodstva današnjice koji izravno doprinosi urušavanju kvalitete demokracije svuda gdje se ona urušava", kaže nam Barić.

O obaveznom cijepljenju govorilo se i na sastanku vlade s pravnicima

Barić nam je potvrdila i da je bila na nedavnom sastanku premijera i dijela ministara s pravnim stručnjacima na kojem se diskutiralo o pravnim aspektima mjera za povećanje broja cijepljenih. Pitali smo je li bilo riječi o propisivanju obaveze cijepljenja.

"Govorilo se o tome u smislu bojazni hoće li svijet morati ići u tom smjeru, s tim da se bojazan temeljila na mogućnosti da znanost pokaže kako je to dobro rješenje, a ljudi ne shvate. Govorilo se o neželjenosti takvih mjera", rekla nam je Barić.

Na koncu, zanimalo nas je kakve bi kazne stigle necijepljene. "Naprosto ne možeš nigdje i ništa. Ulaziti u službene prostorije, itd."

Toliko od Barić.

"Svi su oprezni, nisu svi kritičari antivakseri"

Naš drugi sugovornik nešto je skeptičniji: "Nijedna država još nije uvela obvezno cijepljenje, svi su vrlo oprezni po tom pitanju zbog statusa cjepiva koje još uvijek ima uvjetno odobrenje od EU. Konačno, kad bi se empirijski provelo istraživanje i utvrdilo da je cijepljenje apsolutno sigurno - a čini se da i dalje tapka u mraku i, kao pravnik, nemam odgovor na to - obvezno bi cijepljenje bila opcija. U ovoj fazi ne znam je li to opcija".

Zanimalo nas je smatra li i on da je dovoljno promijeniti nekoliko riječi u zakonu, kao što je rekao Beroš.

"Ako bi to išli uvoditi, oni bi morali ipak imati nešto puno značajnije od same ministrove izjave. Kao pravnik, to bih komentirao tek kad bih vidio dokument u kojem egzaktno obrazlažu elemente koji moraju biti zadovoljeni. Imate tu formulu koja je uvijek primjenjiva na ograničavanje prava i sloboda: mora biti propisano zakonom, znači ovo definitivno mora ići u Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, zatim mora biti legitiman cilj što jest, jer legitiman cilj je zdravlje, ali onda imamo taj treći korak - razmjernost, da vidimo koje su koristi i štete.", kaže naš sugovornik.

"Tu mi se čini da su svi još oprezni, ne idu naprijed s obzirom da kritike postoje, ali ne antivaksera. Činjenica je da u Hrvatskoj imamo dvije trećine necijepljenih ljudi, to nešto govori, oni se očito opiru, jer nisu uvjereni da je cjepivo sigurno", ističe naš sugovornik koji je, ponavljamo, zamolio da mu ne spominjemo ime.

"Treba imati čistu situaciju da korist od cijepljenja nadmašuje rizike"

"Da bi se uvelo obvezno cijepljenje, morate imati čistu situaciju do nekog visokog stupnja uvjerenosti da ono nadmašuje rizike. Na to nemam odgovor. Ja sam preuzeo osobni rizik i cijepio sam se, ali ne mogu čitati sva ta klinička istraživanja koja se mijenjaju. Osim toga, uvede li se dodatno cijepljenje, za mene bi to bio dokaz da je situacija izmakla kontroli i da se ne može alternativnim metodama - maske, pranje ruku, distanca - postići taj cilj", naglašava ovaj ustavni stručnjak.

On veli kako se zaista može promijeniti Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tako da se na popis bolesti protiv kojih je obavezno cijepljenje doda i neka nova, ali naglašava kako je jedina adresa koja smije o tome odlučivati zakonodavac. Tj. sabor.

"Indirektan pritisak na poslodavce"

"I tu vam je sad interesantna priča s indirektnim pritiskom na poslodavce. Zato oni idu s tim da kroz poticaje motiviraju ljude da se cijepe, a ne da mijenjaju zakone. Mislim da to treba rješavati zakonom. Čini mi se da su sve ovo probni baloni da se vidi raspoloženje ljudi. Ali, mora biti promjena zakona i mora biti vrlo jasan omjer koristi i rizika", zaključuje ustavni stručnjak.

Drugim riječima, sve ovisi o volji najutjecajnijih EU država. Krenu li one prema obaveznom cijepljenju, pratit će ih i Hrvatska. Nekako ne vjerujemo da bi se ovdašnji vladari odlučili solirati.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.