VELEPOSLANICI Europske unije u srijedu će ponovno pokušati finalizirati prvi paket sankcija protiv Rusije nakon odlaska Viktora Orbána s vlasti, no vlade su već ublažile ključne mjere kako bi zaštitile vlastite interese u energetici, bankarstvu, pomorskom prometu i preradi ribe.

Godinama je Orbánova Mađarska služila kao paravan drugim prijestolnicama koje su se protivile strožim mjerama, no sada kada Budimpešta pod vodstvom Pétera Magyara više ne postavlja prepreke, te su vlade prisiljene javno braniti svoje stavove, piše Politico.

Finskog zastupnika u Europskom parlamentu i predsjednika izaslanstva za odnose s Rusijom, Villea Niinistöa, iznenađuje i razočarava što je toliko država članica usporilo proces. "Iznimno je važno nastaviti jačati sankcije EU-a protiv Rusije baš sada, kada Rusija počinje osjećati pritisak rata na domaće gospodarstvo i javnost", izjavio je.

Iako se dogovor i dalje očekuje, vjerojatno će zahtijevati dodatne ustupke. Sedam osoba uključenih u pripremu paketa izjavilo je za Politico da su neke mjere već oslabljene ili potpuno odbačene. Paket, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u lipnju, već je 21. po redu od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Nacionalni interesi koče dogovor

Grčka se dosad protivila 21. paketu zbog predložene zabrane tvrtkama iz EU-a da prevoze ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) u treće zemlje. Atena, koja upravlja najvećom trgovačkom flotom na svijetu, zabrinuta je zbog utjecaja te mjere na grčku tvrtku koja tankerima-ledolomcima izvozi ruski plin.

Grčki veleposlanik upozorio je da bi takva mjera mogla potaknuti brodove da promijene zastavu i prijeđu u jurisdikcije gdje bi provedba pravila bila još teža, što su potvrdila još dvojica diplomata. "Pokušavamo pronaći izlaz, ali ovaj problem s Grčkom pokazuje da se počinjemo sudarati s ključnim ekonomskim interesima", rekao je.

Razgovore je uzdrmala i intervencija Austrije u ime Raiffeisen banke, druge po veličini u zemlji. Raiffeisen već dugo traži odštetu za, kako tvrde, nezakonitu eksproprijaciju imovine u Rusiji vrijedne 2.44 milijarde eura, a rješenje se pokušalo pronaći prijenosom zamrznutih sredstava jednog od vodećih moskovskih oligarha.

Beč je to pitanje postavljao i tijekom pregovora o ranijim paketima, ali sugovornici iz pregovaračkog tima kažu da je ovo prvi put da je to dovelo do zastoja pregovora u zadnji tren. Komisija je Austriji poslala prijedlog u kojem obećava da će to pitanje razmotriti u nekom od idućih paketa.

Vlade su uspjele izbaciti i prijedlog o postupnom ukidanju uvoza ruske ribe, unatoč tome što Moskva i dalje zarađuje više od pola milijarde dolara (438 milijuna eura) godišnje od prodaje u EU. Prvotni prijedlog predviđao je zabranu uvoza bakalara, bakalarke i koljaka, ali se od toga odustalo jer su neke zemlje izrazile zabrinutost zbog rasta cijena za potrošače i utjecaja na europsku industriju prerade ribe.

Izuzeća za patrijarha i bivše vojnike

Iz ranijih verzija nacrta izbačene su i sankcije protiv ruskog patrijarha Kirila te ograničenja za bivše pripadnike ruskih oružanih snaga. Uvrštavanju Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve i istaknutog zagovornika rata, usprotivila se Bugarska.

Italija je također uložila službeni prigovor, a jedan diplomat kaže da se Vatikan protivio kažnjavanju poglavara druge crkve. "To je papinska solidarnost", komentirao je diplomat. Kiril je na kraju izostavljen iz konačnog teksta.

Francuska i Italija, koje Rusima izdaju velik broj viza, usprotivile su se i ograničenjima za bivše ruske vojnike. Tvrdile su da sustav za provjeru osoba na koje bi se mjere odnosile još nije spreman, pa su te mjere znatno ublažene.

Što je ipak ostalo u paketu

Iako su izuzeća značajna, paket u sadašnjem obliku predviđa isključenje još desetak ruskih banaka iz zapadnog sustava SWIFT. Također, za više od 250 osoba zabranit će se ulazak u EU, što je najveće takvo proširenje popisa od 2023. godine. "S obzirom na zamrzavanje gornje granice cijene nafte i vizna ograničenja za vojnike, ovo je prilično ambiciozan plan", ocijenio je jedan od diplomata.

Ipak, ovi su ustupci poljuljali nade da će nakon odlaska Orbána biti znatno lakše pojačati ekonomski pritisak na Moskvu. "Orbán je bio težak pregovarač, ali nikada zapravo nije blokirao cijele pakete", zaključio je diplomat EU-a.