PREDSJEDNIČKI kandidat demokrata Joe Biden veliki je dio svoje političke karijere proveo kao senator iz Delawarea. Biden je u američki Senat izabran 1973. godine, a s vremenom se isprofilirao kao jedan od senatora koji se najviše bavio vanjskom politikom. Godinama je bio član, pa onda i predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske poslove, te je sudjelovao i u formiranju američke politike prema raspadu Jugoslavije i ratovima koji su na ovim prostorima uslijedili od 1991. do 1999.

Dapače, Biden odlično poznaje Balkan, što bi moglo značajno utjecati na politiku SAD-a prema regiji ako postane novi američki predsjednik.

Biden je Miloševića još 1993. nazvao ratnim zločincem

Biden se, prije većine drugih, zalagao za vojnu intervenciju protiv Slobodana Miloševića. Biden je kao član Odbora za vanjske poslove u travnju 1993. na tjedan dana otputovao u Europu kako bi iz prve ruke stvorio sliku o krvoproliću u ratovima tijekom raspada Jugoslavije.

U opkoljenom Sarajevu sastao se s Alijom Izetbegovićem, tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH, a u Beogradu je razgovarao sa srpskim voždom Slobodanom Miloševićem i bosansko-srpskim ratnim vođom Radovanom Karadžićem. 

Biden je s Miloševićem imao trosatni sastanak u Beogradu, na kojem ga je navodno nazvao “prokletim ratnim zločincem”, kako je kasnije tvrdio. To je ponovio i u svojem kasnijem govoru u Senatu 1995. godine.

Saznanja s tog putovanja Biden je sažeo u izvješću na ukupno stotinu stranica pod naslovom - Odupiranje agresiji. Milošević, bosanska republika i savjest Zapada - pokazujući koje su to opcije politike Zapada u prvom ratu u Europi od 1945.

Biden je među prvima zagovarao vojnu intervenciju Zapada na Balkanu

Kako u nedavnom članku podsjeća dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens, "taj izvještaj je izuzetno jasan i dalekovidan".

"Da su vlade zemalja NATO-a u to vrijeme slijedile Bidenove preporuke, mogli su se izbjeći strašni pokolji i deseci tisuća mrtvih na Balkanu. Ali, prijedlozi senatora postali su primijenjena politika tek godinama kasnije", navodi FAZ.

"Vidovitost Bidenove analize najjasnije se vidi u jednoj sporednoj rečenici, koja se retrospektivno čini gotovo proročanskom: Biden upozorava da će, ako Zapad ne bude djelovao - Srebrenica, mali grad u istočnoj Bosni, za koji u to vrijeme gotovo nitko nije čuo - postati Guernica našeg doba. Biden je ovu rečenicu napisao dvije godine i tri mjeseca prije genocida u kojem su trupe pod komandom generala bosanskih Srba Ratka Mladića ubile više od 8000 bosanskih Muslimana i na svjetsku mapu strahota koje su skrivili ljudi upisale ime Srebrenica", piše FAZ.

"Perverzni embargo na oružje otežava Hrvatima i Muslimanima da se obrane"

"Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti", pisao je 1993. Biden.

"Sjedinjene Države moraju voditi Zapad u odlučnom odgovoru na srpsku agresiju, počevši od zračnih udara na srpsku artiljeriju širom Bosne i na jedinice Jugoslavenske narodne armije u Srbiji koje su bile umiješane u ovaj međunarodni zločin. Zapadne snage trebale bi uništiti svaki most preko Drine preko kojeg srpske vlasti nastavljaju opskrbljivati bosanske Srbe", napisao je tada Biden.

Predvidio je da će, kako je tada napisao, "ako ne budu spriječeni, Milošević i njegovi srpski poslušnici u Prištini započeti čišćenje Kosova protjerivanjem kosovskih Albanaca u Makedoniju i Albaniju".

Biden nikad nije vjerovao Miloševiću

Za razliku od mnogih drugih zapadnih diplomata, koji su Miloševića tretirali kao "jamca mira na Balkanu", Biden ga je procijenio kao lažljivca.

"Komunikacija s Miloševićem nema nikakvu vrijednost. Nije važno što on kaže. A što radi, to vidimo", napisao je 1993. Biden.

U svakom slučaju, neupitne su ocjene iz Bidenova izvještaja o stanju na području Jugoslavije, kao i to da je ispravno predvidio kakve će još zločine proizvesti velikosrpska politika.