OPĆI izbori u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 4. listopada, kao najveću novost biračima u toj zemlji ponudit će nove tehnologije, a oprema koja bi trebala osigurati transparentnost i zakonitost cijelog procesa već pristiže i bit će testirana prije kraja kolovoza.

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) ranije su potvrdili kako je prvi kontingent novih uređaja, koji će poslužiti za precizno utvrđivanje identiteta birača, kao i za točno prebrojavanje njihovih glasačkih listića, odnosno utvrđivanje rezultata, dopremljen početkom mjeseca, a prva faza testiranja planirana je za 17. i 18. kolovoza.

"Kroz četiri ciklusa bit će obavljene isporuke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i četiri ciklusa isporuke skenera glasačkih listića. U prvom kontingentu stiglo je po 150 uređaja za identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića", naveli su iz SIP-a.

Očekuje se doprema ukupno 2450 takvih uređaja, a već je instalirana oprema namijenjena podatkovnom centru SIP-a i u tijeku je njena konfiguracija kao i uspostava softverskog okruženja nužnog za rad sustava.

Ovaj posao povjeren je konzorciju, iza kojega stoji "Smartmatic International Holding" iz Nizozemske, koji je ranije bio angažiran na sličnim poslovima u 35 država.

Zaštita od zloporaba

"Nove tehnologije uvode se prvenstveno kako bi se spriječile zloporabe koje su ranijih godina bile predmetom brojnih prigovora", kazao je za javni servis BHT 1 član SIP-a Željko Bakalar, aludirajući na tvrdnje kako se do sada često glasalo i u ime mrtvih te drugih osoba.

Birači će u Bosni i Hercegovini ove godine stoga prvi put biti identificirani elektronički, dok će se glasački listići skenirati i elektronički prebrojavati. Kao dodatni mehanizam kontrole provest će se i ručno brojanje glasova, kako je to i ranije bio slučaj.

Kako će izgledati proces glasanja

Glasati će biti moguće samo uz važeću osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu, a nakon provjere dokumenta, birač će biti evidentiran uređajima za biometrijsku identifikaciju, odnosno otiskom prsta.

Na temelju biometrijske autentifikacije glasač će dobiti potvrdu na koju će se potpisati, a one će se odlagati u posebne kutije i kasnije koristiti kod utvrđivanja podataka o izlaznosti.

Na glasačkim će listićima birači trebati potpuno popuniti kružić ispred naziva stranke, odnosno kandidata, radi strojnog čitanja, a potom i imena koja eventualno preferira. Jedan po jedan listić birač će nakon toga ubacivati u skener koji će u tom trenutku digitalno snimiti svaki listić i tako onemogućiti da se prepravljanjem ili naknadnim dopisivanjem krivotvore rezultati.

Birački odbori će po završetku glasanja ručno prebrojati sve listiće, podatke unijeti u propisane obrasce i izborni materijal dostaviti općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji, a potom ih dostaviti glavnom centru za brojanje.

Uz to što bi trebale osigurati točno prebrojavanje glasova, nove bi tehnologije trebale pomoći i brzom utvrđivanju preliminarnih rezultata glasanja neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta, na što se do sada čekalo danima, pa i tjednima.

Godine optužbi za krivotvorenje rezultata

Sve dosadašnje izbore u BiH pratile su optužbe za makinacije i krivotvorenje rezultata, pa se opetovano ponavljao zahtjev za uvođenjem novih tehnologija, koje bi članovima biračkih odbora, sastavljenih uglavnom od članova političkih stranaka, onemogućile manipulacije.

"Uvođenje novih tehnologija u izborni proces ne samo da nije nešto ekskluzivno za razvijene demokracije, već je postalo standard u modernim izbornim sustavima diljem svijeta. Ova inovacija nije samo korisna, već je nužna za osiguranje transparentnosti, učinkovitosti i integriteta izbornog procesa", ocijenili su iz koalicije nevladinih udruga "Pod lupom" koja po uzoru na hrvatski "Gong" redovito nadzire i analizira izborni proces u BiH.

Blokada financiranja i politički otpor

Uvođenje novih tehnologija nije prošlo bez poteškoća zbog različitih opstrukcija, pa je, i nakon izmjena izbornog zakona kojima je to definirano kao obveza, uslijedila višemjesečna blokada odobravanja sredstava potrebnih za kupnju.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić, koji je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođenog Miloradom Dodikom, odbijao je potpisati nalog za prebacivanje SIP-u iznosa od 57,5 milijuna eura, pa je zbog toga morao intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt.

Upravo iz Dodikove stranke uslijedilo je najviše prigovora zbog uvođenja novih tehnologija, s različitim obrazloženjima, poput onih da je sve to preskupo i prekomplicirano, kao i da će na taj način netko "sa strane" moći utjecati na izborne rezultate.

Odgovor na optužbe o stranom utjecaju

Iz koalicije "Pod lupom" odlučno su demantirali takve tvrdnje.

"Lažnim vijestima o stranom miješanju političari žele spriječiti uvođenje novih tehnologija da bi mogli nastaviti izborne krađe i prevare", ocijenili su iz te koalicije.

Istaknuli su kako je razina sigurnosti novih tehnologija tako visoka da ju je iznimno teško narušiti, a čak i u slučaju da se dogodi pokušaj hakiranja, papirni rezultati na glasačkim listićima ostaju kao dodatna sigurnosna mjera, što osigurava integritet izbornog procesa i štiti ga od bilo kakvih pokušaja manipulacije.