Glad u klupama: Problem prehrane hrvatskih srednjoškolaca
HRVATSKI srednjoškolci nemaju organiziranu ni subvencioniranu prehranu, zbog čega mnogi od njih tijekom nastave ostaju gladni ili se hrane sendvičima i brzom hranom. Cijene toplih obroka, ondje gdje su dostupni, za dio učenika su previsoke, prenosi N1.
Nedavno istraživanje provedeno u Zagrebu pokazalo je da tek oko 60 posto srednjoškolaca jede tijekom školskog dana, a gotovo 43 posto kaže da u školi često ili svakodnevno osjeća glad. Istraživanje je otkrilo i zabrinjavajuće prehrambene navike mladih. Više od 36 posto srednjoškolaca ima problema s pretilošću, a među nezdravim navikama ističu se konzumacija energetskih pića i brze hrane.
Za razliku od osnovnih škola, gdje je prehrana organizirana i subvencionirana, srednjoškolci su prepušteni sami sebi. Nekoliko zagrebačkih srednjih škola pokušalo je ponuditi učenicima tople obroke, poput variva, kako bi izbjegli da učenici pod odmorom odlaze u obližnje trgovine po brzu hranu i kasne na nastavu.
Interes za nezdravom hranom i dalje veći
Ravnatelj Pete gimnazije u Zagrebu Tihomir Engelsfeld kaže da su učenici uglavnom zadovoljni ponuđenim jelima, ali primjećuje da je interes za nezdravu hranu i dalje veći. "U načelu jesu zadovoljni, ne mogu reći da nisu. Samo mi je žao kao ravnatelju i čovjeku da je puno veći interes za takozvani junk food, nego za neki zdravi topli obrok", rekao je Engelsfeld za HRT.
Podatak da se u toj školi sa 700 učenika dnevno proda tek pet toplih obroka pokazuje koliko je interes slab. "Danas imamo pet toplih obroka, na sedamsto učenika - što je smiješno, bilo je i više", potvrdila je Dora Bogović Karabelj, voditeljica prodaje tvrtke koja je zakupila školsku kantinu.
Jedan od glavnih razloga slabog interesa je cijena. Budući da obroci nisu subvencionirani, učenici za njih moraju izdvojiti između šest i devet eura dnevno, što je za mnoge značajan trošak. Maturant Pete gimnazije Igor kaže da mu je pileći paprikaš najprivlačniji od ponuđenih jela, ali dosad nije kupio nijedan topli obrok jer su mu cijene previsoke.
Neke škole nemaju ni prostorne uvjete
Učenicima IV. gimnazije u Zagrebu škola uopće ne može osigurati prehranu. Njezine prostorije od kuhinje i blagovaonice osnovne škole, s kojom dijele zgradu, odvajaju samo staklena vrata. Ravnateljica Sonja Kamčev Bačani upozorava da učenici u školi provode velik dio dana, ponekad i osam sati, i smatra da bi trebali imati pravo na subvencionirani obrok.
"Mislim da bi bilo jako potrebno da imaju subvencioniranu prehranu", izjavila je. Da su i sami srednjoškolci svjesni potrebe za kvalitetnijom prehranom, pokazalo je istraživanje koje su proveli u sklopu fakultativne nastave. Maturant Fran iz Srednje škole Ivan Seljanec u Križevcima naveo je da je više od 80 posto ispitanih učenika podržalo uvođenje organizirane prehrane.
Njegov školski kolega David opisao je kako se trenutno hrane tijekom nastave. "Kupujemo sendviče u dućanima, pod malim ili velikim odmorom, pa malo po malo pojedemo", rekao je i dodao da im takva prehrana brzo dosadi.
Potrebna je podrška države
Ravnatelji ističu da za uvođenje toplih obroka u srednje škole nije dovoljna samo inicijativa pojedinih škola. Potrebna je podrška osnivača i države, kao i prilagodba organizacije rada.
To je posebno važno za učenike koji svakodnevno putuju na nastavu. Ravnateljica Srednje škole Ivan Seljanec u Križevcima Gordana Juran-Ratković objašnjava da neki od njih ustaju već u pet ujutro kako bi stigli na nastavu, a kući se vraćaju tek oko 17 sati. "To su djeca koja bi morala imati neki normalan obrok tijekom dana", poručila je.
Prehrana u školi nije samo pitanje gladi
Na važnost organizirane prehrane upozorava i Ivana Dobrotić sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ističe da obroci u školi nisu važni samo zbog gladi, nego i zbog druženja s vršnjacima i stjecanja zdravih prehrambenih navika.
"Nije samo pitanje toga jede li dijete u školi, nego socijalizira li se, uči li se zdravim prehrambenim navikama", rekla je Dobrotić. Olja Družić Ljubotina, profesorica na istom studijskom centru i voditeljica istraživanja o dobrobiti djece, smatra da bi trebalo produljiti školske odmore kako bi učenici imali dovoljno vremena za obrok.
"Umjesto 15 minuta za odmor, trebalo bi osigurati pola sata kako bi se moglo pojesti nešto cjelovito i suvislo. U osnovnim školama bilo je dosta mjesta, pogotovo u Dalmaciji, gdje nije bilo kuhinja, a nema ih ni danas, ali su se našli modaliteti kako je ta hrana došla do djece", navela je.