VELEPOSLANICA, odnosno trajna predstavnica SAD-a u NATO-u, Julianne Smith, održala je danas virtualnu konferenciju za tisak na kojoj je sudjelovao i Index. Povod za virtualnu konferenciju bio je sutrašnji izvanredni sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a na kojem će se, naravno, razgovarati o ratu u Ukrajini i implikacijama za savez.

Podsjetimo, i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg održao je danas zasebnu press-konferenciju, istim povodom, na kojoj je, među ostalim, dao u najmanju ruku neobičan, a dijelom i činjenično netočan odgovor na pitanje o bespilotnoj izviđačkoj letjelici sovjetske proizvodnje Tu-141 koja se srušila usred Zagreba. 

>> Šef NATO-a izazvao kaos svojim izjavama. Je li dron bio naoružan ili nije?

Veleposlanica: Na sastanak NATO-a dolaze ministri SAD-a, Finske, Švedske i Ukrajine

Stoltenberg je, naime, rekao da se bespilotna letjelica "srušila izvan Zagreba". Dodatnu konfuziju prouzročila je njegova izjava da je, bar kako se čini da je prema snimci rekao na engleskom, to bio "nenaoružani dron" (unarmed drone), iako je teoretski moguće da je rekao "an armed drone" (naoružani dron).

Hrvatska vlada je, podsjetimo, prethodno izjavila da je istraga pokazala kako je letjelica - za koju još uvijek nije službeno utvrđeno je li je lansirala ukrajinska ili ruska vojska - nosila bombu, drugim riječima, da je bila prenamijenjena iz sredstva za izviđanje u oružje. Premijer Andrej Plenković to je danas ponovio na vlastitoj press-konferenciji održanoj nakon one Stoltenbergove na kojoj je pokazivao i slike s dijelovima bombe s drona.

>> VIDEO Plenković pokazao dijelove bombe s drona: Bio je naoružan, ne unarmed

Veleposlanica Smith je, obraćajući se iz Bruxellesa, u kratkoj uvodnoj riječi podsjetila da će američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken večeras sletjeti u Bruxelles, što je, kako kaže, "kontinuirani signal angažmana administracije (Joea Bidena) sa saveznicima na najvišim nivoima s obzirom na to što se događa u Ukrajini". Osim Blinkena, na sastanku bi trebali sudjelovati i ministri iz Finske i Švedske, ali i ministar obrane same Ukrajine. 

Naglasila je da će tema razgovora biti i dugoročnija pitanja o tome kako bi se NATO trebao pozicionirati u budućnosti, odnosno na srednji i dugi rok mijenjati svoj razmještaj snaga, iako su, kako je dodala, mnoge NATO saveznice već razmjestile nove snage u istočnu Europu. 

"Branit ćemo svaki centimetar NATO teritorija"

Prvo pitanje postavila je Lara Jakes iz New York Timesa: "Što ili gdje je crvena linija za izravni vojni odgovor Rusiji ako se ruska agresija, namjerno ili ne, prelije na teritorij neke članice NATO-a?"

Ambasadorica je odgovorila da NATO već vrlo ima jasnu liniju upisanu u članak pet Washingtonskog ugovora, prema kojem se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike. Dodala je da su predsjednik Biden, ministar Blinken i ministar obrane Lloyd Austin također već potvrdili da je "predanost SAD-a prema saveznicima čvrsta kao stijena" i da će braniti "svaki centimetar NATO teritorija". 

Podsjetila je i da je grupa članica NATO-a iz istočne Europe odmah na početku ruske invazije na Ukrajinu iskoristila drugi članak iz Washingtonskog ugovora, članak 4, zbog čega su provedene konzultacije, koje i dalje traju, "kako bismo odgovorili na njihovu zabrinutost o tome kako se situacija na njihovom teritoriju i oko njega mijenja". 

Iduće pitanje postavio je Juri Šeiko, dopisnik Deutsche Wellea iz Rusije, na temu zone zabrane letenja. Odnosno, odmah je naglasio da mu je jasno da je NATO već dao do znanja da neće nametnuti zonu zabrane letova nad Ukrajinom, ali da ga zanima alternativa u vidu opskrbe Ukrajine borbenim zrakoplovima.

Veleposlanica: Zona zabrane letenja trenutno nije na stolu, ne želimo širiti ovaj rat

"Čuo sam od mnogih američkih dužnosnika da slanje sovjetskih vojnih zrakoplova MiG-29 iz Poljske Ukrajini ne bi bilo vojno učinkovito. Možete li objasniti zašto to ne bi bilo vojno učinkovito, dok ukrajinski dužnosnici kažu da bi to bilo od velike pomoći Ukrajini da obrani svoje nebo od zračnih napada? I drugi dio: razmišlja li i SAD o pružanju sposobnosti protuzračne obrane jače od samo prijenosnih protuzračnih obrambenih sposobnosti, od Stingera", pitao je ovaj reporter. 

>> Zelenskij zahtijeva zonu zabrane letenja. Ona može dovesti do trećeg svjetskog rata

Američka ambasadorica je na to ponovila stav Washingtona da "zona zabrane letenja trenutno nije na stolu" te da je njihov cilj "trenutno okončati ovaj rat – natjerati Rusiju da napusti Ukrajinu, natjerati Rusiju da zaustavi ove napade na ukrajinsku vojsku i ove neselektivne napade na civile".

"Ne želimo širiti ovaj sukob. Ne želimo vidjeti da se širi iznad i izvan trenutačnog konteksta. I smatramo da bi nas to odvelo u krivom smjeru ako bismo razmotrili nešto poput zone zabrane leta", dodala je Smith. Zona zabrane leta bi, podsjetimo, značila blokiranje letova ruskih aviona, helikoptera i dronova iznad Ukrajine pomoću vojne sile, za što mnogi analitičari upozoravaju da bi dovelo do izravnog sukoba SAD-a, odnosno NATO-a i Rusije. Dakle, do trećeg svjetskog rata. 

Smith je dodala kako bi učinkovitost same zabrane letenja iznad Ukrajine usto bila upitna jer su, primjerice, ruski raketni napad na bazu za vojnu obuku u zapadnoj Ukrajini u nedjelju, oko 20 kilometara od poljske granice izveli bombarderi iz ruskog, a ne ukrajinskog zračnog prostora.

Veleposlanica: Pentagon zasad smatra da slanje poljskih MiG-ova nije najbolja opcija

Što se slanja borbenih zrakoplova Ukrajini tiče, veleposlanica je dala do znanja da su razgovarali s Varšavom o toj opciji, ali da postoji niz pitanja o samoj metodi slanja poljskih MiG-ova u Ukrajinu, uključujući pitanje pilota, te da Pentagon zasad smatra kako to nije najbolja opcija. S druge strane, istaknula je Smith, SAD je u Bidenovom mandatu već osigurao "sigurnosnu pomoć u vrijednosti od 1.2 milijarde dolara za Ukrajinu".

"Nastavit ćemo razmatrati koje bismo druge aspekte ili druge oblike protuzračne obrane mogli pružiti Ukrajini. I naravno, bez sumnje ste vidjeli vijest da je Kongres nedavno odobrio dodatnih 13.6 milijardi dolara potpore Ukrajini. Dakle, ovo je priča koja se razvija", zaključila je. 

Potom je Dan Michaels iz Wall Street Journala postavio pitanje kojim je, čini se, aludirao na upad tajanstvenog drona iz Ukrajine u hrvatski zračni prostor, iako nije spomenuo Hrvatsku izrijekom. 

"Gledajući posljednjih nekoliko dana, imali smo ove probleme s UAV-ovima (engleska kratica za bespilotne letjelice), dronovima koji ulaze u zračni prostor NATO-a - Poljska, Rumunjska. Gdje povlačite crtu? Što ako se radi o kratkom upadu u zračni prostor ili nečemu što izgleda potencijalno slučajno, da UAV zaluta i sruši se? Kako odlučujete što je čin agresije, a što pogreška usred oružanog sukoba?" pitao je ovaj novinar. 

Smith je na to dala prilično neodređen odgovor, ne osvrćući se uopće na incident rušenja drona, navodno naoružanog bombom, usred Zagreba, pri kojem pukom srećom nitko nije stradao. Rekla je da svaka članica "ima pravo istupiti, doći u sjedište NATO-a i pozvati se na članak 5 kad god vjeruje – iz raznih razloga – da se njeno sigurnosno okruženje, okruženje prijetnji promijenilo i da je napadnuta". 

Pitanje o rušenju drona u glavnom gradu članice NATO-a nije došlo na red 

Pitanje je, naravno, je li američka veleposlanica uopće upoznata s incidentom u svojoj saveznici Hrvatskoj. Zanimljivo je da konkretno pitanje novinarke Večernjeg lista, Sandre Veljković, o rušenju letjelice u Zagrebu nije ušlo u izbor pitanja koja su postavljena veleposlanici, iako je bilo u samom vrhu prema broju lajkova koji su sudionici mogli davati jedni drugima. 

Veljković je htjela pitati, među ostalim, je li to napad na članicu NATO-a i zašto NATO nije obavijestio Hrvatsku o nadolazećoj letjelici, ali nije za to dobila priliku. 

Momčil Indjov s bugarskog portala Club Z je, umjesto nje, postavio posljednje pitanje o tome možemo li očekivati raspoređivanja dodatnih snaga SAD-a ili NATO-a na jugoistočnom krilu saveza, posebno u Bugarskoj i Turskoj.

Smith je na to podsjetila da je SAD već rasporedio tisuće svojih vojnika u Rumunjsku i Poljsku, kako iz baza u Njemačkoj tako i iz američkih baza, kao i da šalje manji broj vojnika u Bugarsku. Dodala je da SAD nije jedini jer su brojni saveznici - Danci, Nizozemci, Francuzi, Španjolci, Britanci i Talijani - također poslali dodatne snage, uključujući i borbene avione, na istočno krilo saveza. 

"Mislim da je jedan od razloga zašto se ministri sutra sastaju ovdje u Bruxellesu taj da razgovaramo o drugim koracima koje zajednički možemo poduzeti kako bismo ojačali istočni bok NATO-a i o tome trebamo li ili ne trebamo detaljnije iscrtati srednjoročni i dugoročni plan", objasnila je Smith i dodala kako se mogu očekivati dodatne informacije na tom planu.