VLADA još nije otkrila detalje o porezu na nekretnine, ali bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta Zagreb analizirala je dobre i loše strane poreza na nekretnine, uz napomenu da su dostupne informacije još uvijek oskudne.

Osim namjere oporezivanja onih nekretnina koje nisu stalno nastanjene ili nisu u dugoročnom najmu, čini se da će se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri zamijeniti porezom na nekretnine, navodi Jurlina Alibegović.

"Također se najavljuje da će porezni obveznici biti u obvezi plaćati viši iznos poreza od postojećeg poreza na kuće za odmor", dodaje.

Trenutačno vlasnici kuće za odmor (zgrade, dijela zgrade ili stana koji koriste povremeno ili sezonski) godišnje plaćaju porez na kuće za odmor koji, prema posljednjoj izmjeni Zakona o lokalnim porezima s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, može iznositi od 0.60 do 5.00 eura po metru kvadratnom korisne površine kuće za odmor.

Mnoge općine ne naplaćuju porez na kuće za odmor

Točan iznos poreza koji plaćaju porezni obveznici utvrđuje se odlukom općinskog ili gradskog vijeća općine ili grada u kojem se nalazi predmet oporezivanja, kuća za odmor. No Jurlina Alibegović podsjeća da to mnoge općine uopće ne naplaćuju.

Naime, prema podacima Porezne uprave koje navodi, u 94 jedinice lokalne samouprave nije uveden porez na kuće za odmor. To znači da vlasnici kuća za odmor u šestini broja i općina nisu obavezni plaćati tu vrstu lokalnog poreza. Stoga općine i gradovi ni ne ostvaruju svoje prihode na temelju tog lokalnog poreza.

U 57 općina i gradova smještenih na jadranskoj obali plaćanje poreza na kuće za odmor prisutno je u najvišem iznosu od navedenih pet eura po kvadratu, navodi dalje.

"Pitanje je koliko prihod od poreza pridonosi prihodu u proračunu"

Važno je pitanje koliko prihod od poreza kuće za odmor pridonosi ukupnim prihodima u proračunima općina i gradova. Prema podacima, prihodi od poreza na kuće za odmor iznosili su 19 milijuna eura 2019. godine, a 24 milijuna eura lani. To je bilo oko 0.5 posto ukupnih proračunskih prihoda općinskih i gradskih proračuna.

Postavlja se pitanje i kojoj mjeri su se ti prihodi usmjerili na povećanje kvalitete javnih usluga i sadržaja. Jurlina navodi da se udio rashoda za ulaganja u infrastrukturu za komunalni i društveni razvoj smanjuje. Je li se navedena situacija izmijenila u 2024. vidjet će se po objavi ovogodišnjih podataka o izvršavanju proračuna općina i gradova, odnosno o ostvarenim prihodima i rashodima u proračunima jedinica lokalne samouprave.

Razlozi za najavu uvođenja poreza na nekretnine nisu poznati, ali nam porezna teorija i proučavanje iskustava zemalja u kojima postoje porezi na nekretnine otkrivaju dobre i one manje dobre strane poreza na nekretnine. Nemoguće je opisati sva obilježja pa ovdje navodim samo ona važnija.

"Porezni obveznici niti jedan porez ne plaćaju s velikim oduševljenjem"

Znamo da porezni obveznici niti jedan porez ne plaćaju s velikim oduševljenjem. Ponajmanje su skloni podmirivati obvezu plaćanja poreza na nekretnine jer je "račun" za plaćanje poreza vidljiv i dolazi, u pravilu, jednom godišnje na ime poreznog obveznika, vlasnika nekretnine.

Vlasnici nekretnine ne vide korist od plaćenog poreza, unaprijed ne znaju za koju će svrhu taj novac biti upotrijebljen, a ponajviše ih smeta što ne vide izravnu vlastitu korist koju ostvaruju plaćanjem poreza. Stoga porez na nekretnine smatraju izrazito neopravdanim.

"Postavlja se pitanje pravednosti"

Često se postavlja pitanje pravednosti poreza na nekretnine. Prije svega, postoje iste stope poreza na nekretnine za iste vrste nekretnina i njima se oporezuju nekretnine svim poreznim obveznicima bez obzira ima li razlike među njima u poreznoj snazi ili nema. 

Također, porez na nekretnine čini veći udio u dohotku onih stanovnika koji ostvaruju niže dohotke. Za smanjivanje ovih loših karakteristika poreza na nekretnine, u nekim su državama pribjegli izuzećima od poreza na nekretnine za pojedine dohodovne ili dobne skupine stanovnika.

"Dobra strana je stabilan prihod u proračunu"

Za razliku od navedenih "loših" strana poreza na nekretnine, jedna od njegovih "dobrih" strana je što osigurava općini ili gradu koji ga je uveo predvidive i stabilne prihode u proračunu.

Pozitivno obilježje poreza na nekretnine je i to što je porezna osnovica nemobilna pa jedinice lokalne samouprave mogu donositi odluke o visini porezne stope do zakonom određene granice, što neće utjecati na mobilnost poreznih obveznika.

Dobra strana poreza na nekretnine je i u tome što u vrijeme lokalnih izbora kandidati za gradonačelnike i općinske načelnike mogu ponuditi biračima više stope lokalnih poreza i veći obujam te višu kvalitetu lokalnih javnih dobara i usluga, odnosno niže stope lokalnih poreza i manji obujam te nižu kvalitetu lokalnih javnih dobara i usluga.

Građani će se samostalno na lokalnim izborima odlučiti za političku opciju ili nezavisnog kandidata čiji im program nudi prihvatljiviju mogućnost, navodi Jurlina Alibegović u analizi.