BIVŠI voditelj operacija u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) Ante Letica komentirao je aktualne sigurnosne i političke teme, od odnosa premijera i predsjednika te stanja u sigurnosnim službama do globalnih prijetnji povezanih sa sukobom na Bliskom istoku i zaoštravanjem retorike u regiji. Smatra da je sastanak na vrhu dobar početak, no upozorava na opasnosti koje prijete od ruskih saveznika na Balkanu, piše N1.

Napokon razgovaraju

Letica je pohvalio činjenicu da premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović "napokon razgovaraju".

"Žalosti me što je stanje u našem društvu takvo da osobe koje su najodgovornije za sigurnost, obranu i cjelokupno funkcioniranje države nemaju nikakvog kontakta. Ustav ih obvezuje da se moraju usklađivati i dogovarati oko nekih točaka, od imenovanja šefova službi i diplomata do čelnih ljudi u vojsci. Nadam se da je ovaj sastanak tek početak stvaranja pozitivnijih odnosa između dva brda", rekao je Letica.

Komentirajući zaključke sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, istaknuo je važnost odobrenja danog SOA-i i VSOA-i za suradnju s drugim službama. "Nitko se ne može sam obraniti od globalnih prijetnji. Dobro je da službe mogu razmjenjivati analitičke informacije i ići u konkretne zajedničke operativne aktivnosti kako bi se lakše nosile s potencijalnim prijetnjama", kazao je, dodavši da se time otvara prostor za suradnju i sa zemljama s kojima je prije nije bilo.

Ipak, izrazio je žaljenje što Hrvatska još nema šefa SOA-e. "To je neprirodno i nije dobro. Ljudi u agencijama trebaju imati nadređenog. Također nije dobro ni što nemamo rotaciju generalnih konzula i veleposlanika, što pokazuje da nismo vjerodostojni partneri državama u kojima je to slučaj."

Europa se mora okrenuti sebi

Osvrnuo se i na dolazak američkog nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, ocijenivši da svaki takav dolazak predstavlja određeni rizik, ali i da s rizicima moramo živjeti. Smatra da Hrvatska time nije uključena u sukob na Bliskom istoku jer tamo nema ni vojne baze ni vojsku. "Uključeni smo, kao i svi, nažalost, jer smo se opredijelili da se ne slažemo s time što Iran napada civilne ciljeve u zemljama Zaljeva", pojasnio je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska bi se u političkom smislu mogla uključiti u inicijativu za otvaranje Hormuškog tjesnaca, ali nema pomorske sposobnosti za vojnu akciju, iako ima veliko iskustvo u čišćenju podmorja od mina.

Letica je oštro kritizirao američku vanjsku politiku. "Trump je doveo NATO na sam rub raspada. Prijetnjama i ucjenama misli da će prisiliti Europu na ulazak u rat. No, za razliku od Iraka i Afganistana, ni Velika Britanija ni drugi vjerni saveznici nisu prihvatili pozive za sudjelovanje u ratnim aktivnostima. Europa s pravom smatra da to nije njezin rat i konačno shvaća da se mora okrenuti samoj sebi i stvoriti neki oblik europskog NATO-a, barem dok je ova administracija na vlasti u SAD-u."

Vjeruje da se režim u Iranu neće promijeniti, već da je sukob samo pomogao radikalnijim snagama da preuzmu vlast. "Moguće je Iran bombardiranjem vratiti, kako kaže Trump, u kameno doba, ali što onda dobivamo? Iran koji se sastoji od nekoliko cjelina - Azera, Kurda, Perzijanaca... Moguće je da kao takav pukne iznutra i raspadne se. Onda imamo pitanje što će na to reći Turska, Azerbajdžan, Pakistan i arapske zemlje", upozorio je.

Vučić je pročitan, a Rusi prijete preko saveznika

Letica je naglasio da su hrvatski problemi više regionalni nego globalni, osobito nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zaoštrio retoriku.

"On koristi međunarodna pitanja za unutarnje političke svrhe. Normalno je da mu sada ne preostaje puno manevarskog prostora jer sjedi na više stolica i to je pročitano. Zato se pokušava vratiti Rusiji i Vladimiru Putinu. To je logično jer je ublažavanje američkih sankcija ojačalo rusku ekonomiju, što Vučić razumije i želi iskoristiti", analizira Letica.

Zaključio je ključnom sigurnosnom procjenom za regiju: "Rusi fizički teško mogu doći na ovo područje, ali zato mogu koristiti svoje saveznike na zapadnom Balkanu i prijetiti." Zbog toga, smatra, odgovorne institucije u Hrvatskoj moraju utvrditi koje su to ugroze, kako ih odvratiti, kako se zaštititi i koliko bi to koštalo, a taj posao treba prepustiti stručnjacima.

Trumpov cilj je izvući se iz rata

Na kraju je komentirao i motive američkog predsjednika. "Njemu je cilj završiti rat što prije jer mu šteti uoči skorašnjih izbora, koji su mu važniji od Irana. Sada želi uvući cijeli svijet u rat samo kako bi on mogao lakše izaći iz njega", rekao je Letica.

"Zato toliko prijeti i ucjenjuje, ali u međunarodnoj politici to više ne može proći", zaključio je.