SVIJET se priprema za nagli skok cijena nafte koji se očekuje već sutra, nakon što su eskalacija sukoba SAD-a i Izraela s Iranom te blokada strateški važnog Hormuškog tjesnaca izazvali potrese na tržištu. Nervozu ulagača nisu uspjela smiriti ni obećanja vodećih proizvođača iz skupine Opec+ o povećanju proizvodnje.

Zbog novonastale krize, svjetske burze mogle bi zabilježiti pad, dok će vozači na benzinskim postajama vjerojatno plaćati osjetno više cijene goriva. Prema podacima brokerske kuće IG, američka sirova nafta na putu je da poskupi za čak 9 % čim se trgovanje nastavi, javlja The Guardian. To bi cijenu barela moglo podići na više od 73 dolara, što je najviša razina od lipnja 2025., kada su SAD započele napade na iranska nuklearna postrojenja.

Analitičari Barclaysa upozoravaju da bi cijena nafte mogla doseći 80 dolara po barelu u slučaju "značajnog poremećaja opskrbe". Još su pesimističniji analitičari iz Royal Bank of Canada: "Naše je shvaćanje da su regionalni čelnici upozorili Washington na rizike još jedne konfrontacije s Iranom te naznačili da je nafta iznad 100 dolara realna opasnost", poručili su.

Blokada bi mogla utjecati i na poljoprivredu te cijene hrane

Do poremećaja je došlo nakon što je Iran jučer zabranio prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac, čime je zatvorio ključnu točku za globalnu trgovinu. Kroz ovaj tjesnac godišnje prođe oko 20 % ukupne svjetske nafte i energenata u vrijednosti od 500 milijardi dolara.

Osim toga, tjesnacem se prevoze kemikalije i gnojiva, što znači da bi blokada mogla utjecati i na poljoprivredu te globalne cijene hrane. Situaciju je dodatno pogoršao napad na naftni tanker koji se dogodio danas, a najmanje 150 drugih plovila koja prevoze sirovu naftu, ukapljeni prirodni plin i naftne derivate usidrilo se na otvorenom moru, izvijestio je Reuters.

Iako je Teheran dugo prijetio zatvaranjem tjesnaca kao odgovor na vojnu agresiju, analitičari ističu da je takav potez razoran i za samo iransko gospodarstvo. Pokušavajući smiriti tržište, osam zemalja članica skupine Opec+, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, dogovorilo se danas na sastanku da će u travnju povećati proizvodnju za 206.000 barela dnevno.

Plemeniti metali već bilježe rast

To je više od prvotno očekivanih 137.000, piše Financial Times. Međutim, analitičari upozoravaju da skupina ima malo slobodnih kapaciteta za značajnije povećanje, izuzev Saudijske Arabije i UAE-a, koji će se pak suočiti s problemom izvoza dok god je plovidba Zaljevom blokirana.

Očekuje se da će skok veleprodajnih cijena nafte izravno utjecati na maloprodajne cijene goriva. Luke Bosdet, glasnogovornik britanskog autokluba AA, to je potvrdio. "Cijene na benzinskim postajama rasle su tijekom prošlog tjedna, a eskalacija sukoba na Bliskom istoku prijeti još višim troškovima goriva za vozače u Velikoj Britaniji", rekao je.

Globalni investitori sutra će vjerojatno tražiti sigurna utočišta za svoj kapital. Plemeniti metali već bilježe rast: cijena zlata porasla je za 2,25 %, približivši se razini od 5400 dolara po unci, dok je srebro skočilo za 3,2 %. Istovremeno, londonski FTSE 100 indeks, koji je prekjučer dosegnuo rekordnu razinu, mogao bi pasti za oko 0,5 %.

Većina burzi u Zaljevu zabilježila je danas pad

Poremećaji su se već osjetili u regiji. Lučka tvrtka DP World obustavila je operacije u luci Jebel Ali u Dubaiju, a Mediterranean Shipping Company prestala je primati nove rezervacije za teret prema Bliskom istoku. Sukob je također drastično podigao troškove osiguranja za brodove koji plove regijom.

Većina burzi u Zaljevu zabilježila je danas pad, pri čemu je saudijsko tržište izgubilo 2,5 %. Kuvajtska burza obustavila je trgovanje do daljnjega, navodeći "izvanredne okolnosti" s kojima se zemlja suočava.