OKO 200 migranata proteklih je tjedan dana boravilo na međunarodnom graničnom prijelazu Maljevac, pokušavajući ući u Hrvatsku prilikom čega je došlo i do nereda. Migranti su prošlu srijedu kod Velike Kladuše probili policijski kordon na strani BiH te došli na samo nekoliko metara od hrvatske granice, no zaustavljeni su. Potom su kamenjem gađali hrvatske policajce koji su uzvratili suzavcem, a dva su policajca pritom lakše ozlijeđena.

Migranti su potom podigli šatore i ostali na granici tjedan dana, a jučer su uspješno izmješteni u halu Miral u Velikoj Kladuši čime su se stekli svi uvjeti da se granični prijelaz Maljevac otvori i da se ponovno uspostavi prijevoz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Povodom najnovijih događanja raspitali smo se koliko je migranata u Hrvatskoj dobilo azil, odnosno zatražilo međunarodnu zaštitu, a koliko ih još čeka na nju.

Većini odobren azil, a nekima supsidijarna zaštita

Prema podacima MUP-a, od 2006. godine do danas odobrena je međunarodna zaštita za 701 osobu. Azil su pritom dobile 564 osobe, a supsidijarnu zaštitu 137 osoba.

"Na dan 29.10.2018. godine u tijeku je postupak za 237 tražitelja međunarodne zaštite", stoji u odgovoru MUP-a za Index.

Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla.

Azil se priznaje tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Supsidijarna zaštita priznaje se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Što migranti rade u Hrvatskoj?

Hrvatski Crveni križ provodi program pomoći i zaštite tražitelja međunarodne zaštite provode u Prihvatilištima (za tražitelje međunarodne zaštite) u Zagrebu i Kutini. Otkrili su nam da veliki broj osoba pod međunarodnom zaštitom danas radi u Hrvatskoj ili pak studira.

"Program integracije osoba pod međunarodnom zaštitom provodi se od 2011. godine. HCK je uspostavio i uredio Integracijsku kuću u kojoj socijalni radnici, prevoditelji i drugi stručnjaci svakodnevno stoje na raspolaganju osobama pod MZ kako bi im pomogli u snalaženju u svakodnevnom životu i obavezama kroz pomoć pri rješavanju administrativnih i drugih problema, savjetovanjem te upućivanjem na druge relevantne institucije i povezivanjem s drugim organizacijama i udrugama koje im mogu pomoći. Korisnici koji nas posjete često dođu i samo da s nekim popričaju, popiju kavu ili čaj i druže se s djelatnicima i volonterima HCK", rekla nam je Selma Ilić, voditeljica koja u HCK vodi Službu za migrante.

Kaže kako integracija u hrvatsko društvo korisnicima nije jednostavna, ali da postoje brojni primjeri uspješne integracije unatoč preprekama na koje su na tom putu nailazili. Ističe kako velik broj osoba pod međunarodnom zaštitom Hrvatske ima zaposlenje, djeca pohađaju vrtiće, škole, a neki nastavljaju obrazovanje na visokim učilištima i fakultetima.

"HCK provodi niz socijalnih i psihosocijalnih aktivnosti kojima se nastoji odgovoriti na specifične potrebe tražitelja MZ, a s ciljem unaprjeđenja i poboljšanja njihovih osobnih kapaciteta za integraciju u novu zajednicu. Od ponuđenih aktivnosti tu su brojne kreativne radionice - likovna, glazbena, stolarska; sportske aktivnosti koje su organizirane u Prihvatilištima ali i izvan njih, u suradnji s lokalnom zajednicom (npr. mali nogomet); dječja igraonica i druge aktivnosti za djecu", rekla nam je Ilić.

"Zajedno sa stanovništvom uređuju okoliš"

Navodi kako posebnu pažnju posvećuju radu s ranjivim skupinama. U skladu s potrebama pojedinaca organiziraju, kaže nam, individualna savjetovanja koja provode psiholozi i socijalni radnici te kontinuirano prate napredak pojedinca.

"Aktivnosti s lokalnom zajednicom se organiziraju nekoliko puta godišnje. Cilj je povezati tražitelje MZ i lokalno stanovništvo kroz sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima kojima se uređuje okoliš u kojima žive te kako bi se unaprijedio suživot, prevenirala ksenofobija i strah građana. Ove aktivnosti se provode kao dio projekta financiranog od strane EU", rekla nam je Ilić.

Pitali smo i MUP što rade po pitanju integracije migranata u hrvatsko društvo, na što su nam odgovorili da oni prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti informiraju i savjetuju osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom o pravima i obvezama.

"Uz to, Ministarstvo je kontaktna točka državnim i javnim službenicima te djelatnicima u organizacijama civilnog društva za pojašnjavanje zakonskih odredbi i prevladavanju prepreka nastalih u praksi pri ostvarivanju prava osoba s međunarodnom zaštitom", kažu u MUP-u.

Osobe pod međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj kažu nam u MUP-u, imaju pravo na boravak, spajanje obitelji, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb, pomoć pri integraciji u društvo, vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. godine, te na stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno propisima koji reguliraju stjecanje državljanstva.

Evo što radi MUP

U MUP-u ističu kako oni izrađuju plan integracije i pružaju pomoć osobama pod međunarodnom zaštitom u ostvarivanju plana integracije. Individualni plan integracije izrađuju kažu, na temelju sveobuhvatne procjene u dogovoru s osobom pod međunarodnom zaštitom.

"Sveobuhvatna procjena uključuje procjenu s obzirom na osobne potrebe, znanja i sposobnosti te eventualne rizike osobe kao i očekivanja i ciljeve, kratkoročne i dugoročne, koje osoba sama određuje. Prema sastavljenom planu, osobi se pruža pomoć u realiziranju prava i obveza.

Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti iz 2015. godine definirane su obveze Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao nadležnog tijela za koordiniranje rada Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo i Radne skupine za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo. Ministarstvo sudjeluje u okviru Stalnog povjerenstva i Radne skupine. U okviru Radne skupine, Ministarstvo kao jedan od sudionika, zajedno s ostalim relevantnim državnim i javnim tijelima te organizacijama civilnog društva, radi na provođenju mjera donesenih Akcijskim planom za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine", kažu nam u MUP-u.