Boris Jokić o Školi za život: "Vrijeme će brzo pokazati da je Divjak zakazala"

Boris Jokić o Školi za život: "Vrijeme će brzo pokazati da je Divjak zakazala"
Foto: FaH/Dalibor Urukalovic/Pixsell

POČETAK uvođenja kurikularne reforme, koja je danas krenula u sve škole, posljednjih su dana prokomentirali mnogi, a ponajviše ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Budući da je prvi voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić u posljednje dvije godine u više navrata kritizirao brojne poteze resornog Ministarstva u tom smislu te da je često predlagao da se reforma odgodi za sljedeću godinu kako bi se bolje pripremila, pitali smo ga što očekuje na temelju iskustava koja je dosad pokazala njezina eksperimentalna primjena te svih dostupnih informacija koje je dobio od nastavnika i stručnjaka te iz javnih rasprava.

Odustajanje od cjelovitosti Cjelovite kurikularne reforme

Jokić je za Index rekao kako bi volio da Škola za život uspije, no da prethodna hrvatska i međunarodna iskustva i sve znanstvene spoznaje ukazuju na to da će uspjeh izostati.

"Dva su osnovna razloga za to - odustajanje od cjelovitosti reforme i neadekvatna pripremljenost", rekao je naš obrazovni stručnjak.

"Ministarstvo pod vodstvom ministrice Divjak odbacilo je sve značajne elemente koji su trebali unaprijediti hrvatski sustav odgoja i obrazovanja. Odbačena su rješenja koja su omogućavala izbornost u gimnazijama, drugačije oblike strukovnog obrazovanja, povezivanja predškole i osnovne škole, nove forme umjetničkog obrazovanja poput dramskih i filmskih škola itd. Odustalo se od uvođenja novih modela organizacije škole koji bi npr. omogućavali ukidanje satova od 45 minuta i fleksibilniju organizaciju nastavnog procesa. Odbačeno je i sustavno povezivanje predmeta kroz područja kurikuluma, npr. prirodoslovno, matematičko i društveno-humanističko. Slijedom nedostatka stručnosti, odustalo se od fokusa na međupredmetne teme koje sada postaju samo mrtvo slovo na papiru i administrativna obveza učitelja. Iz meni nepoznatih razloga, odbačena su rješenja za učenike s poteškoćama i darovite učenike. Odbačena su i rješenja vezana uz vrednovanje i ocjenjivanje poput ukidanja općeg prosjeka ocjena, uvođenja vanjskih standardiziranih ispita u nastavni proces kako bi se objektiviziralo ocjenjivanje i odmaknuo pritisak roditelja te povećala transparentnost sustava, vrednovanje učenika po odgojnim elementima samostalnosti, sustavnosti i odgovornosti. Sve to je trebalo pomaknuti ovo društvo naprijed. Sve je to izbačeno iz Škole za život. Smanjio se i obuhvat učenika obuhvaćenih reformom i to prije svega činjenicom da se odustalo od uvođenja novih kurikuluma u strukovne škole. Teško će ikome ministrica Divjak objasniti zašto učenici trogodišnjih strukovnih škola nemaju novi kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture kao njihovi vršnjaci iz gimnazija. Ono što je ostalo jest inovacija sadržaja učenja na predmetnoj razini, što predstavlja 15% predviđene promjene", tumači Jokić.

Nedovoljna pripremljenost reforme

Jokić smatra da bi i tih 15% bilo koristan korak da je promjena adekvatno i stručno pripremljena. Naime, on je već ranije u više navrata upozoravao na to da se nije adekvatno pristupilo edukaciji učitelja i da oni nisu imali dovoljno vremena ni sustavne podrške za kvalitetnu edukaciju i vježbu za ozbiljne promjene u načinu poučavanja i vrednovanja. Tom prilikom isticao je da je problem u tome što bi Divjak odgodu reforme vjerojatno doživjela kao vlastiti politički neuspjeh.

"Velika je zabluda političara, pa i Blaženke Divjak, da je promjena školstva isključivo promjena onoga što se uči. Puno veći napor za stvarnu promjenu potrebno je učiniti u radu s odgojno-obrazovnim radnicima kako bi oni promijenili način poučavanja i ocjenjivanja. Tu je Ministarstvo u potpunosti zakazalo, što će vrijeme vrlo brzo pokazati. Porukama o tome kako će se stvari popravljati u hodu dokazali su sve stereotipe o reformama u Hrvatskoj. Time što nisu dali primjerenu podršku i potporu odgojno-obrazovnim radnicima pokazali su da ne cijene rad ljudi u odgoju i obrazovanju", kritičan je Jokić.

Odgovornost za neuspjeh svalit će se na nastavnike

Ministrica Divjak u više je navrata govorila kako će nastavnici dobiti više slobode, ali i više odgovornosti u sukreiranju i provođenju reforme. To jest bilo predviđeno CKR-om, no Jokić smatra da bi Ministarstvo svojom interpretacijom slobode i odgovornosti lopticu odgovornosti za neuspjeh reforme, koji očekuje, moglo prebaciti na nastavnike.

"Kada će se tražiti krivci za nedostatak uspjeha, gotovo sam siguran da će politika prstom uprijeti upravo u odgojno-obrazovne radnike. Ponavljam da želim uspjeh svim srcem, ali baš kao što sve u životu dokazuje  - bez primjerenog plana, znanja i prije svega intenzivnog rada s ljudima ne mogu se očekivati značajna poboljšanja", zaključio je bivši prvi čovjek kurikularne reforme.     

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara