Foto: AFP

RUSKI naftni gigant Rosneft sklopio je ugovor s američkim Exxonom o zajedničkom pothvatu vađenja nafte ispod ledenog Arktika. Sklapanju ugovora u ruskom gradu Sočiju, osim šefova Exxona i Rosnefta, svjedočio je i ruski premijer Vladimir Putin, za kojeg taj dogovor, osim poslovne, ima i veliku političku dimenziju. On je pothvat već ocijenio povijesnim.

Riskantan biznis

Naime, bušenjem na Arktiku trebali bi se otvoriti novi horizonti na energetskom tržištu. Rosneft, kojeg kontrolira država, posjeduje velika arktička područja, te se vjeruje da ispod njih leže ogromne zalihe nafte. Međutim, dosad se zbog klimatskih uvjeta do njih nije moglo doći, ali će uz napredak tehnologije i globalnog zatopljavanja to ubrzo biti moguće. Rosneft ne raspolaže potrebnom tehnologijom za bušenje na velikim dubinama, pa su nužno trebali partnera, i na kraju ga pronašli u američkom Exxonu, s kojim će zajedno uložiti oko 500 milijardi dolara u ovu naftnu avanturu. Prva na rasporedu je planirana investicija od 3,2 milijarde dolara za bušenja u Karskom moru na sjeveru Rusije, a procjenjuje se da se tu nalaze zalihe od 36 milijardi barela nafte.

Rosneft je, osim potrebne tehnologije, ugovorom dobio i mogućnost sudjelovanja na Exxonovim projektima u Texasu i Meksičkom zaljevu, što je opet jedna vrsta osiguranja za Amerikance. S druge strane, za Exxon taj posao nosi malo veće rizike, jer moraju puno uložiti u projekt koji se zasniva na procjenama, a ne na egzaktnim statističkim podacima. Ukoliko sve pođe po planu, zarada bi mogla biti golema, ali postoji mogućnost i da ispod Arktika nema toliko nafte koliko se pretpostavlja, ili da do nje u tehničkom smislu ipak  neće biti moguće doći.

Najveći gubitnik priče je BP

S druge strane, Exxon je ostvario pobjedu nad vječnim rivalom BP-jem koji je isprva trebao raditi ovaj posao s Rosneftom. BP je pred desetak godina bio toliko dominantan da je čak bio nadomak preuzimanja Exxona, ali su nakon katastrofe u Meksičkom zaljevu pali u drugi plan. Oni su također sklopili preliminarni ugovor s Rusima, kojeg su ovi naknadno odbacili. Rusi su pobijedili na arbitražnom sudu, prikazavši ugovor kao kršenje dioničarskog ugovora zajedničkog pothvata TNK-BP. Kao završni šamar BP-u, Rusi su u njihove urede u Moskvi poslali nadstojnike i ovrhovoditelje koji su izvršili detaljan pretres, tumačeći odluku provincijskog suda na način da je BP ispao odgovoran za kolaps dogovora s Rosneftom.

Međutim, i Exxon mora biti na oprezu, jer je investicijska i ekonomska klima u Rusiji i dalje nestabilna, pa bi im se moglo dogoditi nešto slično ukoliko stvari krenu "po zlu". U igri moći i novca, Rusi su oduvijek znali kako međunarodne kompanije okrenuti jedne protiv drugih, pa ne bi trebalo čuditi ukoliko se kroz godinu dana u priču umiješa i Shell.

Putin posao želi iskoristiti za povratak u predsjednički ured

Ruska ekonomija se i dalje pretežno zasniva na izvozu, od poljoprivrede do željezne rudače i nafte, a tijekom ljeta procjena gospodarskog rasta se znatno srozala zbog lošeg stanja na globalnom tržištu, što je dobro osjetila i moskovska burza, piše The Telegraph. Stoga će Putin ovu situaciju iskoristiti kako bi prikazao novi gospodarski uzlet Rusije i novi početak rusko-američkih gospodarskih odnosa koji su dugo vremena bili krhki.

Putin je odlučio parlamentarne izbore sazvati za prosinac, nakon kojih slijede predsjednički izbori, gdje Putin planira novi povratak na najprestižniju poziciju u državi. Situacija u kojoj većina populacije još uvijek ne osjeća teške posljedice usporavanja ekonomije, dok on najavljuje novi uzlet i uspješan posao s jednom od najvećih svjetskih kompanija, trebala bi mu osigurati idealan okvir za bitku s Medvedevom.