KORONAKRIZA je već prilično srezala budžete građana i tvrtki, a posljedica toga bit će i rast loših kredita u hrvatskim bankama. Građani i tvrtke, naime, iz smanjenih će primanja, nakon što im isteknu moratoriji koje su zatražili na početku krize izazvane koronavirusom, morati nastaviti otplaćivati kredite koje su uzeli. No velik broj njih to jednostavno više neće moći.

Na opasnost od rasta loših, odnosno nenaplativih i teško naplativih kredita, nedavno je upozorila i hrvatska središnja banka. U publikaciji Financijska stabilnost stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) ističu kako se koronakriza dosad nije značajnije odrazila na rast loših kredita, što se velikim dijelom može zahvaliti i moratorijima koje su banke na početku koronakrize odobravale dužnicima, kao i "labavijoj" regulativi HNB-a, koja bankama omogućuje da kreditnu sposobnost dužnika ocjenjuju na temelju urednosti u otplati kredita prije izbijanja krize. Ipak, u HNB-ovoj publikaciji se upozorava da banke u narednom razdoblju očekuje rast kredita koje dužnici više neće moći vraćati.

HNB: U narednom razdoblju porast će udio loših kredita i njihova prodaja agencijama  

"Nakon recentnih povoljnih trendova, u idućem razdoblju može se očekivati porast materijalizacije kreditnog rizika. Očekivani pad gospodarske aktivnosti i nepovoljan utjecaj na tržište rada, dohotke kućanstava i poslovanje poduzeća, čiji su intenzitet i duljina trajanja još uvijek vrlo neizvjesni, odrazit će se na porast neprihodonosnih kredita", stoji u Financijskoj stabilnosti. 

"Izgledno je da će u bliskoj budućnosti, kao posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa, doći do rasta nenaplativih kredita, a time i njihovih potencijalnih prodaja", nastavljaju stručnjaci HNB-a u Financijskoj stabilnosti. 

Rast loših kredita za Hrvatsku nije novo iskustvo. U posljednjoj recesiji, koja je u Hrvatskoj trajala šest godina, došlo je do prave eksplozije nenaplativih kredita pa su oni, prema podacima HNB-a, krajem 2014. godine dosegli udio od gotovo 17 posto u ukupnom kreditnom portfelju banaka, što znači da je otprilike svaka šesta kuna koju su banke plasirale građanima i tvrtkama bila nenaplativa. Rast loših kredita pritom je zabilježen kako kod građana, kod kojih je 2014. godine 12 posto kredita bilo nenaplativo, tako i u sektoru poduzeća, kod kojih se nije moglo naplatiti više od trećine ukupno odobrenih kredita.

Udio loših kredita u Hrvatskoj pada posljednjih pet godina, ali koronakriza sada mijenja trendove

Ipak, od 2015. godine udio loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka pada pa krajem prošle godine u kategoriju nenaplativih kredita ulazi, prema podacima središnje banke, samo 5,53 posto odobrenih kredita. To znači da banke nisu mogle naplatiti otprilike svaku 18. kunu koju su pozajmile građanima i tvrtkama. Smanjenje loših kredita proteklih godina rezultat je gospodarskog oporavka i rasta plaća, ali i prodaje nenaplativih ili teško naplativih kredita banaka agencijama za naplatu potraživanja. 

Podaci HNB-a tako pokazuju da su banke u razdoblju od 2011. do kraja ožujka ove godine prodale oko 35 milijardi kuna loših kredita, čime su znatno smanjile njihov udio u svom kreditnom portfelju. Loši su krediti pritom prodavani po prosječnoj cijeni od 25 posto njihove nominalne vrijednosti, s time da je, ističu u HNB-u, njihova cijena s vremenom rasla, i to sa 17 posto u 2015. na 33 posto u prošloj godini. Razlog tom rastu je taj što su se banke najprije rješavale kredita lošije kvalitete, a tek potom onih nešto bolje kvalitete. 

Međutim, recesija u koju nas je bacila pandemija koronavirusa preokreće trendove smanjenja udjela loših kredita pa se u narednom razdoblju, posebno nakon što isteknu moratoriji, može očekivati njihov značajniji rast. Ekonomisti s kojima smo razgovarali kažu kako ne treba očekivati eksploziju loših kredita kakvu smo imali u posljednjoj recesiji, ali slažu se da će do rasta ipak doći. 

Stanje u gospodarstvu ne ulijeva optimizam

U prilog tome, uostalom, govore i gospodarski pokazatelji koji pokazuju da u ovoj godini, prema procjenama HNB.a, možemo očekivati pad gospodarske aktivnosti od 9,7 posto, što će biti najdublji pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od osamostaljenja. Također, tijekom prva tri mjeseca koronakrize u Hrvatskoj je bez posla, kako pokazuju dostupni podaci, ostalo oko 50.000 ljudi, a rast nezaposlenosti će se, prema prognozama stručnjaka, nastaviti. Ni smanjenje plaća, kroz koje već prolaze zaposleni u privatnom sektoru, neće se povoljno odraziti na kreditnu sposobnost građana. 

"Ne očekujem da će u ovoj krizi doći do onako velikog rasta loših kredita kao u posljednjoj recesiji jer je ono bila dulja kriza, dok bi ova trebala, kako pokazuju procjene, ipak kraće trajati, iako će u drugom i trećem tromjesečju ove godine biti nešto dublja. No povećanja loših kredita će sigurno biti, posebno nakon što istekne moratorij koji su banke odobravale dužnicima u okviru mjera za borbu protiv koronakrize", ocjenjuje za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Novo razdoblje i za banke: osim "dobrih" i "loših", sada imamo i "zamrznute" kredite

Naša sugovornica dodaje kako se sada nalazimo u "čudnovatom prijelaznom razdoblju" u kojem ne možemo točno predvidjeti što će se događati u bankarskom sustavu. Mnogi su dužnici, ističe, uzeli moratorij na kredit i njih bi banke već sada trebale voditi kao neuredne klijente, ali mjere HNB-a im omogućuju da ih i dalje tretiraju kao uredne dužnike. To je, ističe Vizek, stvorilo treću vrstu kredita pa sada već, osim "dobrih" i "loših", imamo i "zamrznute" kredite za koje ne znamo koliko će ih prerasti u loše kredite nakon što istekne moratorij.

"Teško je u ovom trenutku reći tko će biti najpogođeniji, no čini se da najveći rast loših kredita možemo očekivati u sektorima koji su najviše pogođeni koronakrizom. To su, prije svega, turizam i ugostiteljstvo te iznajmljivači koji su se zadužili za obnovu i gradnju apartmana, kao i građani koji će ostati bez posla ili koji će doživjeti značajnije smanjenje plaća. Oni bi se nakon moratorija mogli suočiti s velikim problemima u vraćanju kredita koje su uzeli", upozorava Vizek. 

Građani imaju najviše problema s otplatom kredita po karticama, a najmanje sa stambenim kreditima

I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi se hotelijeri i iznajmljivači apartmana koji su se zaduživali mogli nakon moratorija suočiti s velikim problemima u otplati kredita jer im prihodi koje su ostvarili tijekom ovogodišnje turističke sezone neće biti dovoljni za uredno servisiranje kreditnih obveza. S problemima u otplati kredita suočit će se i dio građana, iako Novotny kaže da njihov broj neće biti tako velik kao u posljednjoj recesiji.

"Posebno bi problematični mogli biti gotovinski nenamjenski i kratkoročni krediti, poput onih po tekućim računima i kreditnim karticama. S druge strane, puno manje problema treba očekivati kod, primjerice, stambenih kredita, koje ljudi po svaku cijenu nastoje uredno otplaćivati", objašnjava za Index Novotny.

U bankama su svjesni da ih čekaju teža vremena

I u bankama su, čini se, svjesni da ih čekaju teža vremena u naplati potraživanja od dužnika. Na to upozorava i Vizek, koja kaže da su poslovni rezultati banaka u prvom ovogodišnjem polugodištu slabiji od onih u istom lanjskom razdoblju.

"Banke već sada rezerviraju veća sredstva za pokrivanje budućih gubitaka po lošim kreditima. To rade zbog loše makroekonomske situacije, odnosno zbog krize u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa te zbog pada životnog standarda i rasta nezaposlenosti", ističe Vizek. 

U Erste banci kažu da se u narednom razdoblju može očekivati rast loših kredita. U prvoj polovici ove godine, dodaju, udio loših kredita nije se značajnije mijenjao u odnosu na kraj prošle godine, kada je kod njih iznosio 7,1 posto. Štoviše, u prvom je tromjesečju razina loših kredita čak i smanjena, dok je u drugom kvartalu zabilježen njihov blagi rast, čime se razina loših kredita približila onoj s kraja 2019. godine. 

"Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog porasta loših plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati značajniji utjecaj na redovno poslovanje banke koje je u potpunosti stabilno. Erste banka će kao odgovoran poslovni subjekt nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu sa svojim poslovnim politikama i važećim standardima", zaključuje se u odgovoru Erste banke na upit Indexa. 

Kakvo stanje s lošim kreditima očekuju u nastavku godine pokušali smo saznati u još nekoliko većih hrvatskih banaka, no do zaključenja ovoga teksta nisu odgovorili na naš upit. Međutim, ekonomisti ističu da su hrvatske banke, općenito govoreći, dobro kapitalizirane, na što upućuju i u HNB-u, pa im izvjestan rast loših kredita ipak ne bi trebao znatnije naštetiti poslovanju.