PROTEKLI tjedan smo doznali da je HDZ-ovoj vladi prioritet održavanje izbora i da se Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa neće donijeti još mjesecima. Istovremeno, razrušeni dimnjaci, zabatni zidovi i crjepovi i 56 dana od potresa prijete sa zgrada u centru Zagreba i predstavljaju veliku opasnost po život prolaznika. Ta se opasnost dodatno povećala nakon što su otvoreni kafići, restorani i trgovine, zbog čega je centar sve napučeniji.

>>Mjesec dana od potresa u Zagrebu: Tuga, bijes i očaj građana

GSKG se ne javlja na telefon, a trebalo bi igrati ključnu ulogu

Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, koje upravlja većinom zgrada u centru glavnog grada, uglavnom se ne javlja predstavnicima stanara na telefon i ne daje im potrebne informacije oko toga kad i kako se može početi obnova, budući da su upravo oni ti koji moraju uputiti stanare oko radova i plaćanja istih.

Predstavnica stanara u centru s kojom smo razgovarali ispričala nam je da je uspjela dobiti predstavnicu GSKG-a za njihovu zgradu i pitala je mogu li započeti s obnovom zabatnog zida koji se za vrijeme kad puše jak vjetar njiše i tako prijeti urušavanju direktno na ulicu kojom dnevno prolazi na stotine ljudi i gdje se nalaze terase nekoliko kafića.

>>Na zagrebačkoj Ilici velik komad zida pao na ulicu

"U GSKG-u su mi rekli da za oštećeni zabatni zid koji nekog može ubiti čekamo zakon"

"Upraviteljica naše zgrade u GSKG-u nam je rekla da moramo čekati donošenje zakona da se vidi kako će se zabatni zid sanirati. Kad sam je pitala tko će biti kriv ako se zid sruši i nekoga ubije, samo je šutjela. Ne možemo doći do nikakvih informacija, ona nam se javi jednom u mjesec dana, a mi više ne možemo čekati i tražimo izvođače. Jasno je da se zakon neće tako skoro izglasati", rekla nam je predstavnica stanara.

Ministarstvo kaže jedno, GSKG drugo

Index je razgovarao s Ministarstvom graditeljstva i ondje su nam u Odnosima s javnošću rekli da se i bez zakona može ići u sanaciju zabatnih zidova, kao i dimnjaka.

Kad smo im rekli što su poručili u GSKG-u, da se mora čekati zakon, rekli su da to nije točno.

"Upravitelj zgrade GSKG mora predstavnicima stanara pomoći i pronaći izvođače radova da se pod hitno saniraju zabatni zidovi i dimnjaci koji predstavljaju opasnost. Ukoliko to ne učine i ako se zabatni zid sruši i nekoga ozlijedi, odgovoran je GSKG", odgovorili su nam u Ministarstvu graditeljstva.

Plenković odlučio: Ide na izbore, ne zanima ga Zagreb

Ministarstvo graditeljstva tjednima je obećavalo donošenje Zakona o obnovi nakon potresa u Zagrebu, no to se nije dogodilo. Premijer Plenković najavio je da se u ponedjeljak raspušta sabor pa nužni zakon neće imati tko donijeti. Zakon koji se jučer trebao pustiti u javnu raspravu do danas je stopirao - Grad Zagreb.

>>Hoće li obnova Zagreba propasti zbog izbora? Ministarstvu je to "hipotetsko pitanje"

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir na N1 je kazao koji su to zahtjevi Grada te kako je teško pregovarati s njima. Naveo je da primjedbe idu u smislu "otvaranja alternativnog načina prostornog planiranja u Zagrebu".

"To su vrlo sofisticirane primjedbe koje je Grad postavio, da se ostave alternativni načini planiranja u Zagrebu, ne specificirajući koji su to. Traže da se jače opterete stanovnici Grada Zagreba, u financijskom smislu. Ako nisu građani u mogućnosti sudjelovati u financijskoj obnovi, da se hipotekarno opterete njihove nekretnine", rekao je Uhlir.

Stanovnici Zagreba okupljeni u Facebook grupi "Potres u Zagrebu - svi mi u centru" ogorčeni su takvim izjavama i najavama da bi se Grad mogao upisati na nekretnine stanara ako im pomognu u obnovi.

Ministarstvo graditeljstva: Neprihvatljivo je da se Grad upisuje na hipoteke nekretnina kojima se pomogne u obnovi

Index je tražio odgovore Ministarstva graditeljstva vezano za upisivanje Grada na hipoteke nekretnina Zagrepčana.

"To je potpuno neprihvatljivo i ne dolazi u obzir. Ovo je pomoć ljudima da koliko toliko riješimo ono što je hitno, ali to je samo početak. Stav ministra Štromara je od samog početka da država treba voditi procese oko obnove, a vođen time uvodi i aplikaciju gdje će u realnom vremenu svi moći vidjeti na što se novac troši. Što se tiče priče o hipotekama, zaista je ne samo neprihvatljivo nego i neshvatljivo kako nekome uopće može takvo što pasti na pamet. Neće građani na svojim leđima nositi teret financijskih dubioza Grada Zagreba", odgovorili su nam u Ministarstvu graditeljstva.

Inače, Ministarstvo graditeljstva poručilo je da će isplatiti do 20.000 kuna po stanu za sanaciju dimnjaka, uvođenje kondenzacijskih bojlera te popravak i sanaciju krovišta i zabatnih zidova.

>>Štromar: Šteta od potresa u Zagrebu procjenjuje se na 42 milijarde kuna

U Ministarstvu su nas izvijestili da građani mogu krenuti u sanaciju i dok se zakon još ne donese te da sve račune trebaju čuvati i slati na upravitelja zgrade (u većini slučajeva to je upravo GSKG) te da će Ministarstvo ta najavljena sredstva uplatiti na upravitelja zgrade.

Stanari će dobiti do 20.000 kuna, a sami će snositi troškove od preko milijun kuna

Treba napomenuti da je tih 20.000 kuna zapravo tek sitnica, ako se uzme u obzir da samo trošak za sanaciju dimnjaka i kupnju kondenzacijskog bojlera po stanu doseže iznos veći od 20.000 kuna, a gdje su još troškovi za sanaciju krovišta i zabatnih zidova?

Stanari koji su već krenuli u sanacije, dižu kredite koji iznose više od milijun kuna i sasvim je jasno da će sami snositi gotovo sve troškove obnove nakon potresa koji je elementarna nepogoda. No, znamo već na što je Zagreb trošio novac namijenjen za elementarne nepogode u koje spada i potres, a o čemu je Index već pisao. No podsjetimo još jednom - Zagreb je tim novcem financirao vjerske udruge i brojne manifestacije poput Bandićeve notorne podjele prvomajskog graha u Maksimiru.

>> Imamo dokument: Bandić novac predviđen za potrese trošio na crkve i prvomajski grah

"Tijekom 2018. godine proračunska zaliha u iznosu 5.147.228,00 kuna korištena je za financiranje programskih aktivnosti udruga, kapitalnih projekata vjerskih zajednica te obilježavanja prigodnih manifestacija i u odnosu na prethodnu godinu proračunska zaliha je za navedene namjene korištena više za 1.868.338,00 kuna", stoji u nalazu Državne revizije za Grad Zagreb, koja je utvrdila da je novac namijenjen za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih  nepogoda, epidemija i ostalih nepredvidivih nesreća utrošen - nenamjenski.

Vlada će dati 141 milijun kuna za potres, a Mostaru su nedavno dali 43 milijuna za epidemiju

Ministarstvo graditeljstva, koje nas je tjednima uvjeravalo da će se hitno donijeti zakon, sad nam je odgovorilo da je jasno da zbog raspuštanja sabora neće biti moguće donijeti Zakon prije izbora.

Navodi kako se radi o kompleksnom zakonu po kojem će se Grad obnavljati 10, pa i 20 godina, te da je dobro da prođe proceduru kroz koju će javnost dati svoje komentare.

>>Arhitekti tvrde da ih Štromar uopće nije konzultirao oko Zakona o obnovi Zagreba

"Zakon je potreban i potreban je što prije, ali puno je važnije da su donesene odluke temeljem kojih se može ići u provedbu vrlo bitnih, hitnih mjera i daljnjeg osiguravanja sredstava. Zakon sam po sebi daje okvir, ali moramo biti svjesni koliko je bitno osigurati novac i zato paralelno konstantno radimo na tome, isto kao što radimo i na pripremi programa i dokumentacije. Odluke koje je donijela Vlada RH dale su prostor da velikom dijelu građana možemo pomoći u kratkom roku što kroz financiranje najma onima koji nemaju gdje tako i kroz odluku o sredstvima za hitnu sanaciju", odgovorili su nam u Ministarstvu graditeljstva.

Navode da je vlada prošli tjedan donijela odluku da se rebalansom proračuna osigura 141 milijun kuna za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.

I dok daju 141 milijun kuna za potres koji je pogodio Zagreb i još dvije županije, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku, podsjetimo se i na to da je vlada prošli mjesec dala čak 43 milijuna kuna bolnici u Mostaru za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Ministarstvo: Razumijemo građane i njihovu situaciju

"Vjerujemo da će u ponedjeljak rebalans proračuna biti prihvaćen i nakon toga se može krenuti u realizaciju te mjere. Vlada RH pomoći će svakom kućanstvu s iznosom do 20 tisuća kuna, što znači da višestambena zgrada s deset stanova može dobiti i do 200.000 kn", odgovorili su nam u Ministarstvu graditeljstva.

Navode kako su održali sastanak s upraviteljima (među kojima GSKG upravlja najvećim brojem zgrada, op.a.), dali im jasne upute za prve korake te da će i dalje biti s njima u kontaktu.

"Velika je odgovornost na njima, ali svakako im mi, a i HGK možemo i želimo pomoći. Spajamo ih zajedno s HGK-om, s izvođačima i projektantima. Zajedno sa stručnjacima pokušavamo definirati prihvatljive cijene za projektiranja i pojedine radove kako se ne bi dogodilo divljanje na tržištu i pripremamo aplikaciju koja će omogućiti kontrolu troškova u realnom vremenu i to ne samo institucijama nego i građanima", stoji u njihovom odgovoru za Index.

U Ministarstvu kažu da razumiju građane i njihovu situaciju te da je ovo samo početak jer da su mnogi domovi pretrpjeli značajno veća oštećenja.

Obnova Zagreba trajat će i do 20 godina

"Čeka nas cjelokupna obnova kako Zagreba tako i dijelova Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Zato smo ponudili prijedlog Zakona. Prvi nacrt smo napravili u 10 dana, zatim smo uključili struku i dobili puno kompleksniji i detaljniji dokument, koji je prije dva tjedna dan u prethodni postupak drugim ministarstvima i sad će ići u javnu proceduru. Što god da bilo, potrebno je prikupljati novac iz vanjskih izvora i krenuti s aktivnostima", kažu u Ministarstvu.

Spomenuti iznos do 20 tisuća kuna namijenjen je, navode, za financiranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržavanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi.

Iz Ministarstva graditeljstva osigurat će se 12 tisuća kuna po kućanstvu za spomenute sanacije, dok će se ostatak osigurati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će sufinancirati nove kondenzacijske bojlere s 80 posto od ukupnog iznosa, odnosno do iznosa od 8000 kuna.

Isto tako napominju da se zabatni zidovi mogu obnavljati prema projektu koji će izraditi ovlašteni ing. građ. prema postojećem Zakonu o gradnji.

Ministarstvo: GSKG mora hitno ukloniti opasne elemente sa zgrada

"Dakle, ima postojeći zakon, nova odluka Vlade i na žalost svakakvih tumačenja čujemo, ali ne postoji nikakav razlog da se takve opasnosti ne otklone. Građani, odnosno upravitelji, mogu sami krenuti u obnovu, ali se ista treba provesti stručno, kako ne bi sljedećim potresom opet ti zidovi ugrozili susjedne zgrade i prolaznike. Sredstva će se refundirati sukladno odluci Vlade i zato naglašavamo da upravitelji za početak trebaju projektante. Spojili smo ih, spojit ćemo ih i opet. Upute i obrazac prijave za naknadu štete za hitne sanacije (dimnjaci, zabatni zid, liftovi…) objavit ćemo na webu Ministarstva graditeljstva brzo nakon što se donese rebalans proračuna u Saboru", navode u Ministarstvu.

Ističu da su nekoliko dana nakon potresa Gradskom stambenom uputili dopis s uputom da poduzmu aktivnosti za hitnim uklanjanjem opasnih elemenata na zgradama, u skladu s ovlastima iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Podsjećaju da je odredbom članka 5. Uredbe o održavanju zgrada propisano, između ostalog, da se hitnim popravcima smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade naročito u slučaju: kvarova na plinskim instalacijama, kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacije instalacije, radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica, kvarova na električnoj instalaciji, znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala, prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora te znatnijeg oštećenja krova, narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade, kvarova na dizalu, otpadanja dijelova pročelja.

Spomenutim člankom je propisano da je u slučaju kad upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka dužan iste poduzeti odmah ili u najkraćem roku.

Bandić nesposoban rješavati najveću krizu koja je pogodila Zagreb od 1964.

"Sukladno Zakonu, oni su bili dužni poduzeti hitne radnje na sanaciji. Međutim, Vlada da bi pomogla ljudima, jer je od početka stav Ministarstva, ministra Štromara, premijera Plenkovića i ostalih ministara, da se ljude, pa ni grad, ne smije ostaviti da se snalaze sami, osigurala spomenutih 141 milijun kuna za hitne sanacije i nove bojlere", stoji u odgovoru Ministarstva graditeljstva.

I dok Ministarstvo proziva GSKG, građani od toga konkretno nemaju apsolutno nikakve koristi, o čemu smo već pisali na početku teksta.

Kad se sve zbroji, i Grad i HDZ-ova vlada pokazali su svojim postupcima da ih se polurazrušeni Zagreb pretjerano ne tiče, već da ih isključivo zanimaju vlastiti interesi i glad za ponovnom vlašću. Vlada računa na potporu birača jer su, kako neumorno naglašavaju, zdravstvenu krizu s koronavirusom odradili odlično, pa to žele unovčiti.

Istovremeno, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić još jednom je pokazao potpunu nesposobnost rješavanjem najveće krize koja je pogodila Zagreb od 1964. godine kad je uslijed velike poplave trećina Zagreba bila pod vodom.  

Indexu iz Grada još uvijek nisu odgovorili na upite vezano za potres i sanaciju.