CIJENE nafte na svjetskim tržištima naglo su skočile nakon vijesti da Sjedinjene Američke Države pripremaju teren za "dugotrajnu" blokadu Irana. Kako javlja BBC, cijena sirove nafte tipa Brent u srijedu se popela na oko 115 dolara po barelu, što je značajan skok u odnosu na utorak, kada je trgovanje završilo na nešto više od 110 dolara.

Ovaj potres na tržištu izravna je posljedica pisanja Wall Street Journala, prema kojem je američki predsjednik Donald Trump naložio svojim suradnicima da pripreme planove za proširenje trenutne blokade iranskih luka. Cilj je jasan - maksimalno pritisnuti iransko gospodarstvo dok Teheran ne popusti.

Trump uz sliku s jurišnom puškom: "Opametite se"

Napetost je dodatno podgrijala Trumpova aktivnost na društvenim mrežama. Uz objavu na svojoj platformi Truth Social, gdje je pozvao Iran da se "što prije opameti" i potpiše sporazum nakon višednevnog zastoja u pregovorima, Trump je podijelio i fotografiju na kojoj pozira s jurišnom puškom u rukama.

Ta objava, o kojoj smo ranije izvijestili, u diplomatskim se krugovima tumači kao simbolična potvrda strategije "maksimalnog pritiska". Trump je u objavi poručio kako se Iran "nikako da se sabere", dok njegovi potezi na terenu sugeriraju da SAD neće prezati od drastičnih mjera kako bi prisilili Teheran na suradnju.

Hormuz kao usko grlo svjetske ekonomije

Odgovor Teherana stigao je odmah: najavili su da će nastaviti s ometanjem prometa kroz Hormuški tjesnac dokle god traje američka blokada. Cijene nafte divljaju već tjednima jer je ovaj ključni morski prolaz zapravo zatvoren, što je izazvalo goleme poremećaje u opskrbi.

Kroz Hormuz inače prolazi oko petine ukupne svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Iran je drastično ograničio plovidbu nakon američkih i izraelskih udara koji su započeli krajem veljače, a Teheran je ranije ovog mjeseca upozorio da će svaki brod koji se približi tjesnacu biti meta napada. SAD je na to odgovorio slanjem snaga koje presreću ili vraćaju brodove koji plove prema iranskim lukama.

Analiza BBC-ja pokazuje da su najmanje četiri broda, koja su praćena iz iranskih luka, ipak uspjela probiti američku liniju blokade. Unatoč tim manjim probojima i stalnim promjenama cijena, nafta je i dalje znatno skuplja nego što je bila prije početka sukoba.

Blokada umjesto bombi - manji rizik za Bijelu kuću?

Wall Street Journal, pozivajući se na američke dužnosnike, piše kako se Trump odlučio za dugotrajnu blokadu jer mu ostale opcije nose prevelik rizik. Naime, nastavak masovnog bombardiranja Irana ili potpuno povlačenje iz sukoba smatraju se opasnijim potezima za američke interese. Strategija "stezanja obruča" oko izvoza nafte trenutno je primarni alat kojim Trump pokušava natjerati Teheran na kapitulaciju.

S druge strane, iranski dužnosnici tvrde da njihova zemlja može izdržati ovaj pritisak jer koriste alternativne trgovačke rute. Ipak, prognoze Svjetske banke su mračne: predviđaju da bi cijene energenata u 2026. godini mogle skočiti za čak 24 posto, što bi bila najviša razina još od početka ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine. To će se dogoditi ako najteži poremećaji izazvani ratom u Iranu ne prestanu do svibnja.

Pad europskih burzi i strah od neizvjesnosti

Dok cijene nafte lete u nebo, europske dionice bilježe pad. Investitori s oprezom prate situaciju na Bliskom istoku i čekaju najnovije odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Londonski FTSE 100 pao je za 0,76 posto, dok je paneuropski indeks Stoxx potonuo za 0,4 posto sredinom dana. Slični minusi zabilježeni su i u Francuskoj i Njemačkoj.

Analitičari smatraju da se raspoloženje na tržištu trajno promijenilo. "Tržište se sve više okreće stavu da brzog i trajnog mira neće biti, niti će Hormuški tjesnac biti otvoren u skorije vrijeme", izjavio je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar u Global Risk Managementu. Sve oči sada su uprte u Washington i Teheran, dok svijet strahuje od novog naftnog šoka.