Čile vodi rat protiv debljine i nezdrave hrane, zabranio je i Kinder-jaja

Čile vodi rat protiv debljine i nezdrave hrane, zabranio je i Kinder-jaja

Screenshot: Business Insider

ČILEANSKA vlada zabranila je popularna čokoladna jaja s igračkama Kinder Surprise, pahuljice i čokoladna mlijeka s crtanim likovima poput Nesquik zeca i tigra Tonyja te mnoge druge, u sklopu velike borbe protiv epidemije pretilosti.
 
Kako bi zaustavila eksplozivan rast postotak debelih ili pretilih ljudi koji je dosegao tri četvrtine odraslih i više od polovice šestogodišnje djece, državne službe uvele su u zadnje dvije godine čitav niz marketinških ograničenja, obaveznih redizajna ambalaže i etiketa za nezdrave prehrambene proizvode kako bi promijenili čitavu kulturu prehrane u ovoj južnoameričkoj zemlji od 18 milijuna ljudi.
 
Sve je počelo s povijesnim zakonom o hrani koji je uveden prije dvije godine, nakon čitavog desetljeća bezuspješnih pokušaja i žestokog otpora prehrambene industrije i njenih lobista. Čileanska inicijativa za zdravije prehrambene navike mogla bi biti uzor drugim zemljama u epidemiji pretilosti koja globalno, prema istraživačima, bitan faktor u više od četiri milijuna preuranjenih smrti godišnje. 
 
Obavezne etikete za visoku razinu šećera, soli, masti i kalorija
 
“Teško je preuveličati koliko su značajne akcije Čilea - ili kako je bilo teško ostvariti ih unatoč uobičajenim pritiscima”, kaže Stephen Simpson, direktor američkog nutricionističkog instituta Centar Charles Perkins, za New York Times. Industrija prerađene hrane i sokova, “teška” milijarde dolara, uspješno je lobiranjem zaustavila slične inicijative u drugim zemljama.
 
Ali u Čileu, pogled na police u supermarketima odmah pokazuje koliko je situacija drukčija. Prehrambeni div Kellogg's bio je prisiljen ukloniti poznate crtane likove životinja sa svojih kutija zašećerenih pahuljica. Kinder Surprise je potpuno povučen iz prodaje, zbog zaključka da igračkama u svojim “kinder-jajima” mami djecu na kupnju. A sva hrana s visokom količinom šećera, soli, zasićenih masti ili kalorija mora na ambalaži imati crne etikete koje upozoravaju na to, dizajnirane u obliku znaka “stop” - po jednu za svaku od ova četiri faktora za koja je potvrđeno da uzrokuju pretilost.
 
Mjere protiv “junk fooda” tu ne staju - na pića s velikim količinama šećera poput Coca Cole i Pepsija naplaćuje se porez od 18%, jedan od najviših tog tipa na svijetu. Sveprisutni automati s “junk-foodom” poput čokoladica, sladoleda i čipsa zabranjeni su u čileanskim školama, a reklamiranje takvih nezdravih proizvoda zabranjeno je za vrijeme televizijskih emisija ili na web-stranicama namjenjenima djeci i mladima. Početkom sljedeće godine, takve reklame bit će potpuno zabranjene na televiziji, radiju i u kinima između 6 i 22 sata. Ovog proljeća stupa na snagu i zabrana reklamiranja za kupovno mlijeko za bebe kako bi se potaklo dojenje. 
 
;
 
U Čileu na posljedice pretilosti odlazi 800 milijuna $ medicinskih troškova
 
Prehrambena industrija, očekivano, tvrdi da se radi o državnoj represiji. Direktor korporativnog udruženja Chilealimentos, nazvao je nove nutricionističke etikete “zbunjujućima” i “invazivnima” te ustvrdio da se marketinška ograničenja temelje na znanstveno upitnoj korelaciji između promocije nezdrave hrane i debljanja. “Mi vjerujemo da je najbolji način pristupa problemu pretilosti kroz edukaciju potrošača koja mijenja navike ljudi”, naveo je u pismenoj izjavi stav svoje organizacije. 
 
PepsiCo, proizvođač žitarica Cheetos i Kellogg’s proizvođač Frosted Flakesa, već su tužili vladu tvrdeći da regulacije krše njihove brendove, odnosno intelektualno vlasništvo. Suđenje tek treba početi. 
 
Kako piše New York Times, epidemija pretilosti u Čileu predstavlja dramatičan obrat - do osamdesetih godina prošlog stoljeća, problem je bila raširena pothranjenost među siromašnim Čileancima. No kao i u mnogim drugim zemljama, od SAD-a do Indije i Kine, glavni problem danas je pretilost. U Čileu je, prema procjeni iz 2016., medicinski trošak pretilosti narastao na čak 800 milijuna $, odnosno 2.4% ukupnih zdravstvenih troškova. Stručnjaci smatraju da će taj postotak narasti na 4% do 2030. 
 
Ove dramatične statistike potakle su koaliciju izabranih političara znanstvenika i zagovornika javnog zdravlja da povedu rat protiv “junk food” industrije i njenih saveznika u vladi. “To je bio teško dobiveni gerilski rat”, kaže dr. Guido Giraldi, liječnik i potpredsjednik čileanskog Senata koji je prvi predložio regulacije još 2007. “Ljudi imaju pravo znati što ove prehrambene kompanije stavljaju u ovo smeće, a s ovom legislativom, mislim da je Čile napravio ogroman doprinos čovječanstvu”, dodaje ovaj pomalo teatralni senator i kirurg, ključna ličnost u vladajućoj koaliciji socijalističke predsjednice Michelle Bachelet, koja je i sama liječnica - i to pedijatar.
 
Senator: Prehrambene korporacije su pedofili 21. stoljeća
 
Girardi je u jednoj od svojih upečatljivijih izjava opisao velike prehrambene korporacije kao “pedofile 21. stoljeća” zbog njihovog vabljenja djece zavodljivim marketingom. Prije nego je Bachelet postala predsjednica 2014., tjednima je prosvjedovao ispred predsjedničke palače protiv njenog prethodnika Sebastiana Pinere, konzervativca koji je uložio veto na prvu verziju zakona. “Šećer ubija više ljudi nego terorizam i prometne nesreće zajedno. To je otrov našeg vremena”, rekao je u jednom televizijskom intervjuu, tresući kutijom pahuljica Trix.
 
A otpor je zaista bio žestok - u dva navrata toliko je industrijskih lobista nahrupilo na parlamentarna saslušanja o novom zakonu da je predsjednik Senata morao prekinuti sjednicu i isprazniti dvoranu. Nakon što je Kinder Surprise zabranjen, direktor njegovog proizvođača Ferrera i talijanski veleposlanik posjetili su zamjenika ministra za javno zdravlje, dr. Jaimeja Burrowsa Oyarzuna, i optužili njegovu vladu da vodi “prehrambeni terorizam”.
 
 Drugo industrijsko udruženje, AB Chile, pustilo je TV reklamu u kojoj se zvijezde poput voditelja i glumica bune protiv novih regulacija. Reklama u kojoj se tvrdi da je sve stvar umjerenosti postala je predmet sprdnje na društvenim mrežama - glumac Pablo Schwartz snimio je video u kojem šmrče bijeli prah uz komentar: “Svi kažu da je kokain loš, naravno, ali biste li pošmrkali kilo odjednom. Sve je stvar porcije.”
 
  
Kompanije počele mijenjati proizvoda da izbjegnu etikete
 
Lobisti su na kraju ipak uspjeli ublažiti regulacije za oglašavanje i stopirati predloženu zabranu junk fooda u okolici škola. Međutim, etikete i zabrane već su počele davati željeni učinak: mnoge prehrambene kompanije počele su dobrovoljno mijenjati svoje proizvode, smanjujući udio šećera i soli kako bi izbjegle neželjene etikete.
 
Prema AB Chileu, više od 1500 proizvoda izmijenjeno je na ovaj način. McDonalds je počeo nuditi voćne kašice, jogurt i rajčice u svom Happy Mealu, a lokalne kompanije sad nude zdrave priloge poput orašastog i sušenog voća u školama. Coca Cola je počela reklamirati nove verzije Cole, Spritea i Fante pod sloganom “Bez etiketa, jednako bogati”. Njihov glasnogovornik Ben Scheidler kaže da je kompanija stvorila 32 nova pića u zadnjih godinu i pol te da sada 65% njihovih pića ima smanjenu ili nisku razinu šećera, koje zamjenjuju umjeti zaslađivači.
 
“Prvo nismo vjerovali da će etikete napraviti veliku razliku, ali u fokus-grupama smo otkrili da ih djeca zaista gledaju. Ona kažu: ‘Mama, ovo ima previše etiketa. Ne mogu to donijeti u školu. Moj učitelj neće to dozvoliti’”, objašnjava Camila Corvalan sa Sveučilišta Čile.
 
Hoće li zakon preživjeti nov vlast?
 
Ipak, pitanje je hoće li trenutni zakon preživjeti, bar u svojoj trenutnoj verziji. Pinera je na nedavnim predsjedničkim izborima opet pobijedio i u ožujku preuzima vlast od Bachelet. Njegov glasnogovornik već je najavio da će Pinera vjerojatno pogledati zakon i istražiti način da ga se “poboljša”. A kad je Pinera uložio veto na prvu verziju zakona 2011., njegova supruga je vodila kampanju protiv regulacije, tvrdeći da Čileu “ne treba više poreza”. 
 
Za to vrijeme, druge južnoameričke zemlje poput Ekvadora i Brazila razmatraju usvajanje slične drakonske regulative. Dr. Carlos Monteiro, profesor nutricionizma i javnog zdravlja na Sveučilištu u Sao Paolu, upozorava da lideri u regiji više ne mogu ignorirati sve veće medicinske troškove zbog bolesti povezanih s pretilošću, od dijabetesa i hipertenzije nadalje. “Epidemija pretilosti toliko je očita i štetna za cijelu populaciju, uključujući političku elitu, a nijedna zemlja ne uspijeva je kontrolirati bez regulacije prehrane. Ne činiti ništa više nije opcija”, kaže Monteiro.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara