Čini se da pada podrška štrajku, ovo su mogući razlozi

Čini se da pada podrška štrajku, ovo su mogući razlozi
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Index

HRVATSKA će u petak, ako se ne dogodi ništa dramatično kada je riječ o pristajanju sindikata nastavnika na ono što im je vlada ponudila, ući u drugi mjesec štrajka u školama. 

Cirkularni model pokazao se kao prilično efikasan alat sindikata da prosvjed održe živim, a da vladu ne natjeraju kontra-mjere poput uskrate plaća za dane u štrajku ili pak pokušaja da se sudski zabrani štrajk, što su opcije koje su se stidljivo iz vlade spominjale kako je štrajk odmicao da bi jučer ministrica Divjak potvrdila da će štrajk biti plaćen.

No s druge strane čini se kako sindikati sve više gube podršku među građanima. 

Pada podrška štrajku?

Kada smo vas 9. listopada, dan prije početka štrajka u školama pitali podržavate li ga, čak 74,6 posto vas odgovorilo je potvrdno. Sličan rezultat bio je u anketi koju je za HRT provela agencija na 1400 ispitanika od 14. do 18. listopada. Više od pola ispitanih, točnije 51,2%, štrajk je potpuno podržavalo. Uglavnom ga je podržavalo 21,5%. Štrajk nikako nije podržavalo 17,3% ispitanih, a 6,5% ga uglavnom nije podržavalo, dok 3,6 posto nije znalo ili nije imalo definiran odnos prema tom pitanju.

Gotovo mjesec dana kasnije, u našoj novoj anketi na koju je odgovorilo gotovo 25 tisuća ljudi, rezultat je potpuno izjednačen, pedeset naprama pedeset posto.

Treba naravno istaknuti kako internetske ankete ne predstavljaju nikakav znanstveni izvor niti izvor koji bi sam po sebi bio pouzdan, no mogu biti indikativne. 

Rezultat možda ne treba previše čuditi uzmemo li u obzir sve ono što se događalo oko štrajka učitelja u proteklih mjesec dana. 

Harmonika i Škoro

U tih su mjesec dana dosta bunta javnosti, pa i samih učitelja, izazvali sindikalni čelnici. Sve je nekako počelo prosvjedom koji su održali 23. listopada (13 dana nakon početka štrajka) na Markovom trgu. Tada su sindikati izveli performans u kojem su obradili Škorinu pjesmu i zasvirali harmoniku.

Mreža Nastavnici organizirano zamjerila je čelnicima sindikata takav nastup na Markovom trgu, a razljutilo ih je što je čelnik Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama Branko Mihalinec dan kasnije javno pozvao Kolindu i Škoru da iznesu svoje mišljenje o štrajku.

Otvoreno suprotstavljanje dijela nastavnika sindikalnim čelnicima

Na stranici Nastavnici organizirano objavljen je tekst prosvjetne radnice Dajane Vidaković koja je jasno dala do znanja što misle o sindikalistima, navodeći kako su učitelji u samo 36 sati doživjeli seriju gafova  sindikalista, kakvu bi, kako navodi, "samo Leteći cirkus Montyja Pythona mogao smisliti".

A osim što su svojim ponašanjem sindikalni čelnici razljutili profesore i učitelje, razljutili su i javnost nakon što su odbili dati svoje plaće u javnost.

Sindikalni šefovi ne žele reći kolika im je plaća

Podsjetimo, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, izgubio je prošlog tjedna živce zbog pitanja novinara o tome kolika mu je plaća. Na kraju je rekao da je sindikat odlučio da ima plaću u visini plaće državnog tajnika. Konkretno, neto plaće državnih tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kreću se otprilike od 15.000 do 18.000 kuna pa se sukladno tome čini da i Vilim Ribić ima toliku plaću. Prije nekoliko godina objavljen je podatak da Ribić ima plaću od 13 tisuća kuna, a na raspolaganju mu je bio i službeni automobil.

Hoće li se zbog štrajka produžavati školska godina?

Uz sve ovo, roditelje su vjerojatno zabrinule najave sindikalnih čelnika da štrajk može trajati sve do lipnja, a nije jasno kako bi djeca trebala nadoknaditi sve te dane. Ministrica Divjak spomenula je i mogućnost da se školska godina produži.

O padu podrške roditelja štrajku počelo se govoriti i u sindikalnim krugovima.

Što ako se roditelji okrenu protiv štrajka?

"E sad, hoće li se roditelji okrenuti protiv nas, pa to ne znamo, nadamo se da neće. Oni će kao glasači brzo moći na izborima kazniti vladu jer nije na vrijeme riješila problem učitelja", rekao je za Index Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.

Podsjetimo, šef Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u nedjelju je izjavio kako nezadovoljni roditelji oštricu trebaju uperiti prema vladi jer je neodgovorna.

Jučer su procurili i novi podaci koji opovrgavaju sindikalne čelnike koji su tvrdili da je izračun prosječnih neto plaća nastavnika od 7100 kuna kriv "jer uključuje i naknadu za prijevoz koja nije dio plaće". No iz Ministarstva su portalu srednja.hr potvrdili da u iznose prosječnih plaća nije uključena naknada za trošak prijevoza kao ni iznosi materijalnih prava poput jubilarnih nagrada, otpremnina i pomoći. "Iskazane prosječne plaće odnose se na učitelje i nastavnike koji imaju VSS i koji rade puno radno vrijeme. Dakle, u navedene iznose nisu uključene plaće ravnatelja", pojasnili su.

Sindikati nisu govorili istinu o prosječnoj plaći nastavnika

Iz Ministarstva su otkrili i koliko su, prema sustavu Centraliziranog obračuna plaća, iznosile plaće učitelja i nastavnika koji imaju visoku stručnu spremu i rade puno radno vrijeme u prvih šest mjeseci ove godine. Radi se, dakle, o plaćama s dodacima, ali bez naknada za prijevoz, a u prosjek nisu uključene plaće ravnatelja. Prosječna neto plaća nastavnika u siječnju, veljači, ožujku, travnju i svibnju iznosila je od 7047 kuna neto do 7251 kunu neto.

Prosječna plaća naravno, ako to još uvijek treba pojašnjavati, ne znači da svi nastavnici imaju toliku plaću. Značajan broj učitelja ima plaću manju od oko 7000 kuna neto, što je pokazao i velik dio platnih lista koje su nam slali učitelji i koje smo objavili. Prosječna plaća nastavnika znači točno ono što i piše - prosjek svih plaća nastavnika. 

No ono što sasvim jasno govori taj prosjek jest da dio učitelja, pokazuju to podaci po mjesecima koje je proslijedilo Ministarstvo obrazovanja koje inače podržava zahtjeve učitelja, ima plaće koje su veće od 7000 kuna. Iz toga su, valjda napomenuti još jednom, izuzete plaće ravnatelja škola. I dok se pojavljuju novi podaci koji demantiraju sindikate, odgovora na pitanje zašto bolji učitelji ne bi zarađivali više od onih lošijih, koje smo postavili sindikalcima na prošlotjednoj presici nego se povećanje zahtijeva za sve jednako, još uvijek nema. 

Sindikati žele povećanje koeficijenta, a Plenković svima povećao osnovicu. U srijedu je novi prosvjed

Podsjetimo još jednom, sindikati traže povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11%, a premijer Andrej Plenković je nakon toga odlučio svim državnim i javnim službenicima povećati osnovicu plaće za 6,12 posto u tri vala povećanja po dva posto. Potom su HDZ i HNS postigli dogovor da se učiteljima od kraja lipnja poveća koeficijent za dva posto.

No sindikati inzistiraju na prvotnom zahtjevu, da im se poveća koeficijent složenosti poslova za 6,11%.

Inače, u srijedu će sindikati održati još jedan prosvjed na Markovom trgu, a i nakon tog će se skupa vjerojatno jasnije vidjeti podržava li još uvijek većina Hrvata štrajk u školama. 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara