Cjepivo protiv AIDS-a ne štiti sve jednako

Cjepivo protiv AIDS-a ne štiti sve jednako
GOTOVO dva desetljeća nakon otkrića virusa AIDS-a istraživači su stvorili cjepivo koje djeluje, ali uz velike razlike među rasama, piše USA Today.

AIDSVAX je prvo cjepivo koje je ispitano na ljudima, a pokazalo se da djeluje kod crnaca i Azijata, ali ne i kod bijelaca i Hispanoamerikanaca, piše list.

´Rezultati su fascinantni i iznenađujući´, navodi list riječi Donalda Francisa, glavnog direktora tvrtke VaxGen iz Brisbanea u Kaliforniji koja je nakon deset godina rada razvila cjepivo. ´Mislimo da je znanstveno i društveno bitno. Ono je barem početak.´

Jose Esparza, direktor istraživanja cjepiva protiv AIDS-a u okviru UN-ova programa HIV/AIDS, nazvao je otkriće ´vjerojatno najvećim uspjehom u istraživanju cjepiva u posljednjih 15 godina. Sad je prvi put netko pokazao zaštitu od HIV-a kod ljudi, a ne majmuna. Rezultati pokazuju da cjepivo može zaštiti ljude od HIV-a´.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pronalazač cjepiva Phillip Berman, potpredsjednik VaxGena, kaže da istraživači ne znaju točno zašto je ispitano cjepivo zaštitilo crnce i Azijate, ali ne i druge.

Dr. Seth Berkley, predsjednik Međunarodne inicijative za borbu protiv AIDS-a, kako prenosi Reuters, kaže da su rezultati razočaravajući, ali dodaje da se ´potragu za cjepivom protiv AIDS-a svakako mora nastaviti´.

U studiji je ispitano ukupno 5.108 homoseksualaca i 309 žena iz skupine visoko rizičnih osoba. Ispitanici su dobili sedam injekcija cjepiva u razdoblju od tri godine. Iako, cjepivo nije pružilo opću zaštitu, pokazalo se 78,3 posto učinkovitim kod crnaca i 68 posto kod Azijata. Međutim, u ispitivanju je sudjelovalo samo 349 crnaca.

U mnogim cjepivima koristi se živ, ali oslabljen virus koji potiče imunološku reakciju. Međutim, to se smatra previše opasnim u slučaju HIV-a, retrovirusa koji svoji genetski materijal prenosi izravno u stanice imunološkog sustava, piše Reuters.

U AIDSVAX-u se koriste dva proteina, koji se temelje na proteinu gp-120 smještenom izvan ovojnice virusa, a znanstvenici se nadaju da će tjelesni obrambeni sustav moći prepoznati sve što nosi gp-120 i pokrenuti imunoreakciju na virus.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara