MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić danas je istaknuo da su rezultati istraživanja pokazali da u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, nastaje čak 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku.

Međutim, dodao je da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane.

"Otpad od hrane dosta utječe na emisije CO2"

Godišnja razina kreiranja tog otpada je oko 286.000 tona ili oko 71 kilograma po stanovniku, što je relativno velika količina, možda ne u usporedbi s nekim europskim zemljama, međutim za našu zemlju i za našu razinu bruto domaćeg proizvoda per capita razmjerno velika, izjavio je ministar Ćorić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate prvog takvog Statističkog istraživanja o otpadu od hrane koje je napravio Zavod za zaštitu okoliša i prirode.

Istaknuo je da su tim istraživanjem prvi put u Hrvatskoj došli do procjena navika kućanstava, odnosno stanovništva, ali nešto šire, po pitanju otpada od hrane, a rezultati su takvi da upućuju na to "da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane". 

"Manevarski prostor za smanjenje ovih količina na godišnjoj razini postoji i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede u narednom razdoblju ići će prije svega u smjeru povećanja edukacije, a onda, vjerujemo, i smanjenja količina. Ovo je i okolišno pitanje, ne samo u segmentu zaštite okoliša već isto tako i smanjenja emisija CO2, budući da otpad od hrane, prema našim procjenama, dosta utječe i na emisije CO2 u Hrvatskoj", rekao je ministar Ćorić. 

Duplić: Za vrijednost jestive, a bačene hrane, moglo bi se kupiti 360.000 štruca kruha

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić istaknuo je kako je istraživanjem procijenjeno da na godišnjoj razini u Hrvatskoj od 286.000 tona otpada od hrane, što uključuje i kućanstva i poslovni sektor, na kućanstva otpada značajno veći dio, čak 216.000 tona.

"Ako to raspodijelimo na stanovnike, onda ukupno po stanovniku produciramo 71 kilogram otpada. No, međutim, ako gledamo samo koliko produciraju kućanstva, to je 53.6 kilograma godišnje po stanovniku", istaknuo je Duplić.

U kontinentalnom dijelu to je 52 kilograma po stanovniku, u Dalmaciji 57 kilograma, a u Primorsko-goranskoj županiji i Istri 61 kilogram po stanovniku. To je, kaže Duplić, pokazalo da u primorskom dijelu građani znatno rjeđe obrok koji su skuhali ponovno konzumiraju i u puno većem broju slučajeva bacaju namirnicu čim vide da joj je rok došao kraju, a što nije slučaj u kontinentalnom dijelu.    

Duplić je rekao da je značajan prostor za smanjenje otpada od hrane, u jestivom dijelu, odnosno u hrani koju, iako smo mogli, nismo konzumirali, nego smo je na kraju bacili i dodao da takve jestive hrane u otpadu, kada se gleda i poslovni sektor i kućanstva, ima nešto više od 105.000 tona godišnje.

To bi, dodao je, kućanstvima donijelo i određenu uštedu u kućnom budžetu, ali i smanjilo količinu otpada koji je odložen kroz miješani komunalni otpad. Kućanstva bi, kada bi se u potpunosti taj jestivi dio otpada uklonio, godišnje za četiri posto mogla smanjiti količinu miješanog otpada.  

Umirovljenici i obrazovani bacaju manje

Istraživanje je pokazalo i da kod umirovljenika te građana s visokom stručnom spremom nastaju nešto manje količine otpada od hrane.

Duplić je građanima poručio da u kupovinu odlaze s planom što će kuhati, da ne rade nepotrebne zalihe, a kad kupe više toga, da one proizvode koje već imaju doma upotrijebe prije novokupljenih. Također, da višak hrane smrznu te da hranu daju nekom drugom ako vide da je neće stići upotrijebiti.  

Kada se slikovito prikaže količina jestivog dijela otpada od hrane koji nastaje u Hrvatskoj, to je, kaže Duplić, "4400 šlepera dužine 16 metara i nosivosti 24 tone, što je udaljenost od Zagreba do Križevaca". Dnevno bismo, dodao je, mogli podijeliti 360.000 štruca kruha od 800 grama, a to znači da bi svi stanovnici Splita, Osijeka i Slavonskog Broda mogli dobiti po jednu štrucu kruha.

Ćorić o Polančecu: Na njegovom mjestu tražio bih i moralnu satisfakciju

Novinari su ministra Ćorića pitali i za komentar oslobađajuće presude Damira Polančeca u aferi Spice s obzirom na to da je najavljeno da će tužiti državu za troškove suđenja u iznosu od oko dva milijuna kuna. 

Ćorić je rekao da se ne može sjetiti kad je počeo postupak protiv Polančeca, no naveo je da jedino Polančec i njegova obitelj znaju što je sve prošao proteklih 10 i više godina. 

"S obzirom na oslobađajuću presudu, da sam ja na mjestu gospodina Polančeca, učinio bih sve da dobijem moralnu i svaku drugu satisfakciju", poručio je ministar Ćorić.