Crnogorci optužuju: Šeks mučio civile?

CRNOGORSKO Vrhovno državno tužiteljstvo prikuplja dokaze koji bi trebali dovesti do uhićenja osoba koje su bile zadužene za uhićenja, zlostavljanja i mučenja civila na dubrovačkom području 1992. godine.

Po pisanju podgoričkog lista Dan prvi će biti ispitan odvjetnik Jovan Pejović koji je tih godina, navodno, bio protuzakonito lišen slobode, a za to je optužio potpredsjednika Sabora i istaknutog HDZ-ovca Vladimira Šeksa. Razliku od drugih ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, Pejović vidi u tome što je za njegovo odvođenje u logor Kerestinac kod Zagreba izravno odgovoran, tada državni tužitelj Šeks za kojega tvrdi da je naredio uhićenje civila. Pejović smatra kako je to ratni zločin.

"Rečeno mi je da idemo na strijeljanje u Hercegovinu"

Dan se poziva i na priopćenje Hrvatskog helsinškog odbora koji je napisao kako je Šeks lažno svjedočio u Haagu i to baš u onom dijelu koji se odnosi na Kerestinac i Osijek.

"Vezanih očiju i ruku odveden sam u logor Kerestinac kod Zagreba i bilo nam je rečeno da idemo na strijeljanje u Hercegovinu. Vodili su nas po Hrvatskoj i pričali da vode četnike na strijeljanje", ispričao je za Dan Pejović te dodao kako je 1992. godine bio u Zagorju gdje je uhićen te su ga odveli u dubrovački zatvor na 45 dana.

"Najlakše ćeš se izvući ako imaš vezu u Zagrebu"

Hrvatska ga je nakon uhićenja optužila da je nakon sastanka s predsjednikom Republike Crne Gore Momirom Bulatovićem pripremao oružanu pobunu 1990. godine. Tvrdi kako je to "nebulozna" konstrukcija, jer je pobuna počela tek nekoliko mjeseci nakon tog sastanka, kada je 17. kolovoza 1990. godine Milan Martić proglasio ratno stanje.

Njemu je predsjednik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav rekao kako je baš Vladimir Šeks naredio da se skupe civili za razmjenu te da se protiv njih provede istraga za organiziranje oružane pobune. Miloglav mu je rekao da će se najlakše izvući ako pronađe neku vezu u Zagrebu.

Šeks naredio da se skupi 20 zarobljenika iz svake općine

Navodna "Šeksova kvota" za skupljanje zarobljenika bila je 20 po općini, pa su u Dubrovniku nakon zarobljavanja dvojice vojnika, pronašli još 17 crnogorskih državljana civila i Slavojku Soldo iz Budve. Tada su ispunili tu kvotu od 20 ljudi.

Daljnji tijek bio je da su tim uhićenim civilima u Kerestincu dali vojne uniforme da bi djelovali uvjerljivije tijekom razmjene u Nemetinu. U Danu tvrde kako je civilna odjeća bila spremljena u vrećama koje su zarobljenici nosili sa sobom tijekom razmjene, po njihovim tvrdnjama, to se može i provjeriti na snimkama iz Nemetina.

I.Kri.
Foto: Arhiva

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara