Danas počinje škola. Što se sve važno mijenja za učenike i roditelje?

Danas počinje škola. Što se sve važno mijenja za učenike i roditelje?
Foto: Pixsell/Goran Stanzl

DANAS za većinu školaraca završavaju ljetni praznici i počinje nova školska godina koja donosi brojne novosti jer u sve škole konačno stiže godinama najavljivana, odgađana, politizirana opstruirana i kritizirana kurikularna reforma..

Promjene će osjetiti preko 150.000 učenika osnovnih i srednjih škola, ali i njihovi roditelji i nastavnici. Hoće li one biti ozbiljan pomak na bolje ili samo kozmetika, znat ćemo uskoro.

Frontalna provedba reforme kreće u svim školama, u svim predmetima 1. i 5. razreda osnovne škole te u biologiji, kemiji i fizici u 7. razredu osnovne škole. U gimnazijama kreće u svim predmetima u 1. razredima, a u strukovnim srednjim školama u 1. razredima u nastavnim predmetima matematika, hrvatski jezik te engleski i njemački jezik.

Učenicima će predavati više od 40.000 učitelja, nastavnika i stručnih suradnika koji su se pripremali kroz edukacije na kojima je, prema resornom ministarstvu, sudjelovalo više od 41.000 sudionika.

Manje bubanja, a više učenja s razumijevanjem

Prema informacijama koje smo dobili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, glavne promjene koje roditelji i učenici mogu očekivati su godinama najavljivane manje količine bubanja činjenica jer bi fokus trebao biti stavljen na proces učenja i razvoj kompetencija, poput rješavanja problema. Drugim riječima, učenici će i dalje morati učiti, no učenje bi trebalo postati aktivno. U školi, uz vođenje nastavnika, trebali bi se primjenjivati različiti stilovi učenja. Pri tome osim činjeničnih znanja, učenici bi trebali u puno većem opsegu usvajati i razvijati više razine znanja, kao što su proceduralna i konceptualna znanja. U skladu s time, prilikom provjere znanja više bi se trebalo provjeravati razumijevanje procesa i koncepata od poznavanja samih činjenica.

Ideja je da bi učenje, koje pridonosi razvoju kompetencija, kod učenika trebalo omogućiti fleksibilniji odabir sadržaja u smislu povezivanja sa stvarnim životom, što bi, pak, trebalo omogućiti i olakšati povezivanje više predmeta.

Učenike, dakle, očekuju nove metode poučavanja i nove metode vrednovanja s naglaskom na učenje kako učiti, kako rješavati probleme i kako kritički razmišljati.

Neki primjeri novosti u učenju

Neke od novosti u sklopu reforme koje MZO predstavlja kao ilustracije promjena u različitim predmetima su sljedeće:

•             Umjesto bubanja činjenica o književnom djelu, učenik debatira, radi u grupi i zajedno s ostalim učenicima stvara igrokaz na temu pročitanog djela. (Hrvatski jezik, lektira)
•             Umjesto učenja o disketama i povijesti razvoja računala, učenici programiraju i uče o sigurnosti na internetu. (Informatika)
•             Umjesto dominantnog učenja o glazbenim djelima kroz povijest, učenici će stvarati vlastite kratke glazbene brojeve. (Glazbena kultura)
•             Uz tradicionalne oblike likovnog izražavanja, uvode se i suvremeni digitalni alati za stvaranje animacije. (Likovna kultura)
•             Umjesto teoretskog pristupa u učenju tehničke kulture, učenici će praktično stvarati tradicionalne hrvatske igračke. (Tehnička kultura)
•             Učenici su do sada u prvom razredu osnovne škole učili tiskana i pisana slova, od sada će tiskana učiti u prvom, a pisana u drugom razredu. (Hrvatski jezik)
•             Ključna promjena u geografiji za 5. r.: dosad se poučavalo od daljeg ka bližem, a sad od bližeg (od zavičaja i Hrvatske u 5. r.) prema daljem (svijet i svemir u 8. r.)
 

Udžbenici će biti besplatni za sve osnovce i siromašnije srednjoškolce

Ministarstvo će financirati udžbenike za sve učenike osnovnih škola. Što se tiče srednjih škola, kao i do sada, osigurana su sredstva za udžbenike za učenike slabijeg socioekonomskog statusa, odnosno one čiji su roditelji primatelji zajamčene minimalne naknade.

U državnom proračunu za 2019. godinu osigurana su 5,2 milijuna kuna za opremanje školskih knjižnica, a planirano je i dodatnih 37,224 milijuna kuna iz europskih fondova. MZO ističe da navedeno predstavlja znatno veća sredstva u odnosu na, primjerice, 2015. godinu kada se za knjižnice za osnovne škole osiguravalo 100.000 kuna i jednako toliko za srednje škole.

Školama su dodijeljena 43 milijuna kuna za opremanje kabineta.

Učitelji bi trebali imati više slobode i odgovornosti, a navodno i veće plaće

U MZO-u tvrde da bi promjene trebale vratiti fokus nastavnika s administracije na učenike. Reforma za njih također donosi promjene u metodama poučavanja i vrednovanja, suradničko planiranje, dijeljenje obrazovnih sadržaja te sukreiranje obrazovne reforme. Time bi autonomija učitelja trebala dobiti veći naglasak.

Dodaju da su zbog početka kurikularne reforme pokrenuli tri inicijative usmjerene na učitelje o kojima ovisi uspjeh reforme:
1.      povećanje plaća prosvjetnih radnika (o čemu MZO pregovara s premijerom);
2.      administrativno rasterećenje učitelja (donesena su 4 od 5 pravilnika kao dio cjelovitog paketa administrativnog rasterećenja);
3.      inicijativa da odgojno-obrazovni radnici dobiju status službenih osoba (što je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa).

Na snazi je, ističu, i novi Pravilnik o napredovanju i Pravilnik o nagrađivanju kojim se, uz ostalo, osigurava 10.000 kuna bruto za 500 najboljih učitelja koje će se nagraditi na Dan učitelja početkom listopada.

Promjene u načinu ocjenjivanja, nema više srednje zaključne ocjene

Za učenike i roditelje, ali i za nastavnike, značajne bi trebale biti i promjene u načinu ocjenjivanja. U MZO-u tumače da će ''unošenje ocjena u imenik'' postati samo jedan čin složenog procesa praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja. Ocjena ne bi trebala biti jedino mjerilo napretka učenika; vrednovanje rada učenika trebalo bi se također očitovati kroz davanje kvalitativnih povratnih informacija, i to kontinuirano tijekom svakog nastavnog sata. Ono bi se, primjerice, trebalo odražavati u rečenicama ohrabrenja, smjernicama kako napraviti sljedeći korak u rješavanju zadataka, poticanjima na promjenu modela učenja jer neki načini ne daju odgovarajuće rezultate itd.

Novost je i to da zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina upisanih ocjena. Štoviše, učenicima se više srednja ocjena neće prikazivati u e-dnevnicima. Naime, prema pravilniku, prilikom zaključivanja ocjene nastavnici bi, osim brojčanih ocjena, u obzir trebali uzimati i sve kvalitativne informacije zabilježene o radu učenika tijekom školske godine, pri čemu svi elementi vrednovanja ne moraju imati jednaku težinsku vrijednost. Aritmetička sredina pretpostavlja jednaku težinu svih elemenata, odnosno ocjena, i ne može se obračunavati zajedno s tekstualnim bilješkama, dok po novom sustavu zaključna ocjena može biti i veća i manja od aritmetičke sredine.

Prema članku 11 Pravilnika, zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

Ideja reforme je, tvrde u MZO-u, da se puno više pažnje posveti vrednovanju koje će omogućavati i poticati razvoj i napredak svakog učenika.

U tom smislu radit će se na više različitih vrednovanja:

- vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja;

- vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju;

- vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika;

- vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.

Analogija iz svijeta nogometa

Navedene vrste vrednovanja u MZO-u su nam se potrudili objasniti i nogometnom analogijom.

Treniranje, probne utakmice, simulacije utakmica, treninzi snage – sve to dio je vrednovanja za učenje, a rezultat koji se postigne na utakmici je vrednovanje naučenog.

Vrednovanje za učenje – je prikupljanje povratnih informacija od samog sebe, vršnjaka i učitelja – što radiš dobro, a u kojim situacijama ne uspijevaš dovoljno brzo ili precizno reagirati (recimo ako ti lopta dođe na desnu nogu, puno bolje ćeš je dodati suigraču). Svaku od tih informacija treba iskoristiti kako bi se poboljšali rezultati.

Vrednovanje kao učenje pokazuje što možeš naučiti od vršnjaka, daju li neke od vježbi bolji rezultat pri igranju, koristi li ti više sudjelovanje u simulacijama ili vježbe snage, na koje načine možeš bolje naučiti nove tehnike (recimo ponavljanje gađanja gola neće ti pomoći da budeš bolji pri dodavanju lopte igraču koji je iza tebe). Svaka od tih povratnih informacija može se iskoristiti da u sljedećoj prilici napraviš nešto bolje – dakle korak dalje u napredovanju i razvoju.

Vrednovanje naučenog – utakmica je tu, svi dajete sve od sebe – pokazujete što ste uvježbali, naučili, koje vještine, kompetencije ste stekli i dobijete na kraju ocjenu. I to je to, ocjena dolazi tek na kraju procesa učenja.

Ne možete na pola utakmice reći: "Oprostite, trebam još 10 minuta da uvježbam ovaj udarac." Zato je izuzetno važno davati i primati kvalitativne povratne informacije tijekom procesa učenja, tumače u MZO-u.

Kreće i ozbiljnije vrednovanje reforme i tima ministrice Divjak

Reforma obrazovanja u izvedbi ministrice Divjak, njezine suradnice Lidije Kralj i ostatka tima posljednje je dvije godine često bila na udaru kritika, kako stručnjaka, tako i medija.

Govorilo se da nije dovoljno pripremljena, da je napravljena previše na brzinu, da se odustalo od brojnih aspekata inicijalne Cjelovite kurikularne reforme kako su je pripremili članovi izvorne ekipe Borisa Jokića, da se nije uložilo dovoljno u edukaciju nastavnika, da nedostaje najavljivane međupredmetnosti i međupredmetnih sadržaja, osobito na temu zdravlja i građanskog odgoja, da će se to nastojati odrađivati jednostavnim upisivanjem da je međupredmetnost odrađena, da nije bilo dovoljno vremena za pripremu kvalitetnih udžbenika, da su oni poprilično eksperimentalni i neujednačeni, da učionice za informatiku nisu dobro opremljene itd.

Napokon je došlo vrijeme za neku ozbiljniju provjeru reforme na terenu. Prve ocjene moći ćemo vjerojatno doznati već kroz nekoliko mjeseci njezine primjene, kako od nastavnika, tako i od učenika.

Važna međunarodna testiranja PISA i TALIS

No još ozbiljniju međunarodnu provjeru dobit ćemo kada stignu prvi rezultati novih ciklusa međunarodnih testiranja PISA i TALIS.

PISA je međunarodno istraživanje i procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika pod pokroviteljstvom OECD-a. Osnovano je s ciljem ocjenjivanja razine obrazovanja među mladima u glavnim industrijskim zemljama, a provodi se svake tri godine. Nažalost, hrvatski učenici na tim su testiranjima u dosadašnjim ciklusima uvijek bili ispod prosjeka.

TALIS je međunarodno istraživanje učenja i poučavanja pokrenuto početkom 2000-ih godina kao prvo globalno istraživanje koje ispituje učitelje i ravnatelje škola što misle o svom poslu i radnim uvjetima. Njegov osnovni cilj je povećati dostupnost pokazatelja i podataka kako bi se zemljama sudionicama pomoglo u evaluaciji i razvoju obrazovnih politika. U dosadašnjim istraživanjima TALIS nastavnici su prilično loše ocjenjivali uvjete rada i plaće, mada su bili zadovoljni svojim odabirom profesije i vlastitim radom.

Reforma ili zadovoljenje političkih dealova?

Treba se nadati da će i naš sustav sam sebe evaluirati te da će ova reforma biti tek prvi korak u nekom pravom smjeru, a ne puko zadovoljenje političkih dealova na čiju ćemo nadogradnju ponovno čekati nekoliko desetljeća.

U Hrvatskoj bi napokon trebala zaživjeti dobra praksa razvijenih zemalja koje kontinuirano mijenjaju, unapređuju i reformiraju svoj obrazovni sustav i kurikulume.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara