Devet razloga zbog kojih Marića treba hitno izbaciti iz vlade
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Index/FaH
"UPOZNAT sam sa situacijom u Agrokoru, to je i dalje dobra kompanija", rekao je u siječnju aktualni ministar financija Zdravko Marić, ujedno i bivši zaposlenik Ivice Todorića. Nekoliko dana kasnije Marić je "ispalio" kako je situacija "daleko od toga da treba alarmantno djelovati".
Ali događaji tri mjeseca nakon toga, opovrgnuli su hrvatskog ministra financija kojeg danas hvale i podržavaju još samo njegove stranačke kolege u vladi.
Agrokorove tvrtke našle su se u blokadi, dionice su se stropoštale na burzama, Konzumove police su se ispraznile, dobavljači su u panici, vlada je morala preko noći pisati posebni zakon za Agrokor, a prvi put u jednu privatnu tvrtku je ušao vladin povjerenik. Cijelo to vrijeme Marić ni u jednom trenutku nije ponudio mandat na raspolaganje.
No krenimo redom.
1. MARIĆU VIŠE NITKO NE MOŽE VJEROVATI
U službenoj biografiji navodi se kako je upravo Marić od 2012. do 2016. godine bio u Agrokoru jedan od izvršnih direktora za Strategiju i tržište kapitala. Marićeva područja odgovornosti bila su međunarodno financiranje i odnosi s investitorima te spajanje i preuzimanja. Marić je tako bio zadužen za odnose s investitorima, odnosno bio je zadužen za to da toj javnosti prezentira financijske podatke Agrokora.
Priča oko Agrokora počela se urušavati kada su rejting agencije "načele" Agrokor, a pojavile su se i ozbiljne sumnje kako su frizirana financijska izvješća tog koncerna.
"Financijska izvješća nisu bila u mojoj odgovornosti", branio se Marić, no dok je bio u Agrokoru, on je ta sporna financijska izvješća prezentirao stranim ulagačima.
Tko mu danas od ulagača može vjerovati?
2. SUKOB INTERESA
Marić je, zbog četiri godine radnog iskustva u Agrokoru na visokim dužnostima, pod posebnim povećalom Povjerenstva za ispitivanje sukoba interesa.
Naime, menadžment Agrokora više se puta sastao s predstavnicima vlade. Razgovori su održavani u prostorijama vlade na Markovu trgu, a na njima je bio nazočan i ministar Marić, što je i sam priznao. Vlada je priznala tajne sastanke tek onda kada su ih to upitali novinari. Radilo se o neuobičajenim sastancima, od kojih je jedan održan u nedjelju, u kasnim večernjim satima.
Suočen s optužbama za sukob interesa, Marić se navodno povukao oko odlučivanja o Lex Todoriću. Novinarima i javnosti zakon su predstavljali potpredsjednica vlade Martina Dalić i premijer Andrej Plenković.
Temeljem prijava Povjerenstvu za utvrđivanje sukoba interesa, o Mariću će se još raspravljati.
3. MULJAŽA S FAKTORINGOM
Tek što je došao u vladu, Mariću je izmjena Zakona o faktoringu bila jedan od prioriteta.
Marić je tako samo dva mjeseca nakon karijere u Agrokoru predložio u Saboru izmjene Zakona o faktoringu, tražeći da se prolongiraju obveze ispunjavanja uvjeta iz zakona za društva koja se u Hrvatskoj bave faktoringom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Omogućio im je dodatno vrijeme u kojemu ne moraju ispuniti određene uvjete, među kojima je i plan upravljanja rizicima te obvezna kontrola HANFA-e.
4. LOJALIST ILI NEZNALICA
"Nisu uočeni nikakvi pojavni oblici koji bi ukazivali na nekakvo izvanredno stanje, situacije koje su neuobičajene, odnosno da sežu u sferu toga da treba alarmantno djelovati", prognoza je ministra Marića za Agrokor, koja se pokazala kao jedna od najlošijih prognoza ikada.
Nakon te rečenice, oko Agrokora se dogodio potres kakav nismo vidjeli od posebne presice Ive Sanadera, na kojoj je objavio da se povlači s mjesta premijera.
Unatoč činjenici da je radio u Agrokoru, Marić je potpuno krivo procijenio stanje u Agrokoru, iako se radi o "sistemski važnoj tvrtki za gospodarstvo cijele države".
Ako već nije pokrivao svog bivšeg poslodavca, kako Marić sutra kao ministar financija može prepoznati potencijalno opasnu situaciju po financijsku ili gospodarsku stabilnost zemlje?
5. POREZNI DUG
Ministar je tjednima muljao oko poreznog duga njegove bivše tvrtke, da bi se na kraju sam priključio stampedu ovrha i time se, zapravo, razotkrio. Porezna uprava tjednima je Indexu odbijala dati informaciju o Todorićevu dugu, pozivajući se na poreznu tajnu.
Preokret je nastao kada su se odjednom potrudili da njihova ovrha bude javna. Preko medija su pustili neslužbenu informaciju da su blokirali račun Agrokora naplatom PDV-a u iznosu od 81 milijun kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim što se pokazao kao ekonomski nekompetentan jer nije uočio izvanredno stanje u Agrokoru, koje je u vrlo kratkom roku postalo dramatično, po svemu sudeći je obmanuo i javnost skrivajući porezni dug.
"Nikad nisam rekao da dug Agrokora državi ne postoji", branio se Marić. Ali 15. ožujka je ministar Marić, odgovarajući na novinarski upit o poreznom dugu Agrokora, rekao da "ništa neuobičajeno po pitanju poreza za sada nije uočeno". Točnije, Marić je rekao da ne postoji izvanredno stanje.
6. ODGODA OVRHA
Iako je Agrokor ključni generator neplaćanja u Hrvatskoj, prvi potez ministra Zdravka Marića bio je usmjeren na to da tu činjenicu sakrije od poreznika i spriječi ovrhu.
Marić je promijenio pravilnik o statističkim izvješćima o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, što je potez kojim je išao na ruku Todorićevu koncernu.
Marićevom intervencijom rok je pomaknut umjesto na kraj prvoga kvartala, na kraj trećega. Kako je poznato da je Agrokor bio ključan u stvaranju nelikvidnosti, s dugom dobavljačima od gotovo 17 milijardi kuna, jasno je da je time odgođen ulazak njihovih dugova prema dobavljačima u bazu.
7. HBOR-ovi KREDITI
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Marićev teret je i kredit HBOR-a početkom godine koji je omogućio tvrtkama Ivice Todorića povoljne kredite od 378 milijuna kuna.
U to vrijeme već je postalo jasno kako Agrokor ima ozbiljnih problema s naplatom svojih dugovanja. Predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a je, pogađate, ministar financija Zdravko Marić.
8. POVLAŠTENI KREDIT
Aktualni ministar financija Zdravko Marić prije sedam godina je realizirao povlašteni kredit Hrvatske poštanske banke (HPB), i to u vrijeme dok je bio državni tajnik u Ministarstvu financija te predsjednik Nadzornog odbora te banke.
Vlada postavlja članove Nadzornog odbora u HPB kako bi, između ostalog, nadzirala rad te banke. Međutim, članovi vlade nisu imali na umu to da će članovi Nadzornog odbora koristiti povlastice na koje imaju pravo samo zaposlenici te banke.
Upravo to je uradio Marić kada je uzeo kredit od 1,2 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4 posto.
9. OVRHE OSTAJU PROBLEM ZA HRVATE KOJI SE NE PREZIVAJU TODORIĆ
Ministar financija već mjesecima najavljuje izmjene Ovršnog zakona, ali do toga nikako da dođe. Trenutno je 330 tisuća građana pod blokadom i oko 31 tisuća tvrtki.
Marić se ne osvrće na kritike koje kažu da se trenutačno pogoduje pojedincima na teret, odnosno štetu cijeloga društva. Umjesto rješavanja tog gorućeg problema, vlada je preko noći donijela zakon koji zabranjuje blokade i ovrhe, ali samo nad tvrtkama Ivice Todorića.
"Izmjenama Ovršnog zakona izuzet ćemo mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom te ćemo povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe, uzimajući u obzir socioekonomske kriterije, kako bi se zaista pomoglo onima kojima je pomoć države i najpotrebnija", najavio je Marić prije više od godinu dana.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
