MINISTRICA obrazovanja predstavila je Akcijski plan nastave na daljinu koji ima "sve potencijalne scenarije" za novu školsku godinu te ocijenila da je nastava na daljinu bila nužnost, a ne cilj, da je izvedena iznad očekivanja te da je preferirani scenarij Ministarstva nastava "uživo".

Prijedlog Akcijskoga plana za nastavu na daljinu predstavila je na konferenciji za medije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ministrica Blaženka Divjak, a taj prijedlog trebao bi uskoro biti u dvotjednoj javnoj raspravi - e-savjetovanju.

Ministrica je podsjetila da je koncept nastave na daljinu od početka utemeljen na dvama ključnim načelima - pristupu obrazovanju za sve učenike uz razinu digitalizacije sukladno dobi učenika, te da svako rješenje mora imati dodatni rezervni plan i mogućnost praćenja nastave na daljinu.

Plan neovisno o tome tko će najesen voditi Ministarstvo

Prijedlog Akcijskoga plana temelji se na dosad stečenim iskustvima u nastavi na daljinu uvedenoj zbog pandemije koronavirusa, a kako je rekla Divjak, pretpostavlja i mogućnost novoga vala epidemije najesen.

Zato, objasnila je, sadrži sve moguće scenarije nastave u novoj školskoj i akademskoj 2020./2021. godini ovisno o epidemiološkoj situaciji. Ministrica je ustvrdila da je riječ o planu koji ne ovisi o tome tko će najesen voditi Ministarstvo obrazovanja i sadrži mogućnosti primjene nastave na daljinu u normalnim uvjetima.

"Novu školsku i akademsku godinu treba pripremiti i dočekati spreman bez obzira na razvoj situacije. I tko god vodio ovo ministarstvo, sada ima i plan i scenarije i tako ćemo osigurati da učenici dobiju obrazovanje koje zaslužuju. I to je jedino što je odgovorno i to je politika kontinuiteta, koja se od početka zagovarala", izjavila je Divjak.

Najavila je da će najranije početkom rujna, odnosno prije početka nove školske godine 7. rujna, biti poznato koji je konačni model nastave odabran.

Uz nastavu "uživo", mješoviti model nastave i nastava pretežito na daljinu

Prijedlog Akcijskoga plana tako sadrži tri scenarija - nastava pretežito "uživo", uz mogućnost primjene nastave na daljinu za pojedine učenike i studente, mješoviti model nastave koji kombinira nastavu "uživo" i nastavu na daljinu, ali tako da i jedan i drugi model imaju elemente e-učenja, te nastavu pretežito na daljinu koja se provodi posredstvom tehnologija uz mogućnost vrednovanja na daljinu.

S tim u vezi ministrica je rekla da "naravno ne možemo predvidjeti kakva će biti epidemiološka situacija na jesen, ali da se moraju osigurati kontinuitet i fleksibilnost za brze moguće promjene."

Pritom, istaknula je, željeli bi da se najesen u učionice vrate svi učenici i da nastava bude ''normalna'', odnosno da se održava "uživo" u učionicama.

Ali, objasnila je Divjak, ne mogu znati kakvi će najesen biti epidemiološki uvjeti pa su "ravnopravno" razvili sve moguće scenarije. Tako model nastave "uživo" daje mogućnost da se dio nastave provodi na daljinu, primjerice za učenike koji su u bolnici ili moraju zbog zdravstvenih razloga ostati kod kuće, te za darovite učenike koji su angažirani u sportskim, umjetničkim ili STEM aktivnostima pa zato zbog natjecanja izostaju s nastave, kao i za učenike u izoliranim područjima,

Također, ministrica smatra kako bi nastava na daljinu u normalnim okolnostima mogla barem donekle odgovoriti na izazove koje pred obrazovni sustav stavlja nedostatak nastavnika iz matematike, fizike i kemije (STEM područje) te engleskoga jezika na otocima.

Stručno usavršavanje učenika, ''obrnuta'' učionica, projekti

Da bi nastava, bez obzira na uvjete, bila kvalitetna, ministrica Divjak istaknula je kako prijedlog Akcijskoga plana naglašava i potrebu sustavnoga stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika.

Također, objasnila je, predlaže i nove metode podučavanja, kao što je tzv. obrnuta učionica (flipped classroom) u kojoj se najprije materijali u digitalnom obliku daju učenicima kako bi se oni upoznali s temom koju će obrađivati, a na nastavi će se pak rješavati složeni problemi vezni uz tu temu.

Divjak je izvijestila kako je u tijeku i treća javna nabava opreme za iduću školsku godinu, koja uključuje nabavu gotovo 110 tisuća tableta za učenike osnovnih škola u vrijednosti od nešto manje od 154 milijuna i 600 tisuća kuna, te nabavu 26.755 prijenosnih računala za nastavnike u vrijednosti od gotovo 89 milijuna kuna.

Neki od novih projekata koji su predloženi za financiranje iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) su za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje potpora provedbi III. faze Cjelovite kurikularne reforme u ukupnoj vrijednosti od 295 milijuna kuna te za e-Visoko obrazovanje (EVO) u iznosu od 50 milijuna kuna.

Ministrica je na kraju posebno zahvalila roditeljima učenika koji su se zbog specifičnih okolnosti tijekom drugoga dijela ove školske godine "doista aktivno uključili u obrazovni sustav".