Ilustracija: Gulliver Getty

MILITANTNA skupina Boko Haram u Nigeriji je do danas otela na stotine djevojčica i mladih žena. Koriste ih kao hodajuće bombe u samoubilačkim misijama, prenosi BBC.

Trinaestogodišnja Falmata ukrašena je od glave do pete. Njezine noge krase zavijuci iscrtani kanom, a starija žena ravna joj kovrčavu kosu.

Falmata zna da će izgledati prekrasno, no cijena je smrtonosna. Nakon što ju uljepšaju, oko struka će joj zavezati bombu.

Prisilni brak ili "misija"

Falmatu su otela dva muškarca na motorima dok je pješke išla u posjet rođacima. Odveli su je u pobunjenički kamp usred šume. "Mlade djevojke držali su u šatorima. U mojem ih je bilo devet", prisjeća se Falmata.

Kamp pripada militantnoj skupini Boko Haram. Cilj im je u sjevernoj Nigeriji stvoriti islamističku državu.

"Željela sam pobjeći, no nije bilo prilike", kaže Falmata. Otete djevojke u kampu imaju dva izbora: udati se za borca ili otići u "misiju". Falmata se je odbila udati jer je smatrala da je premlada.

Svrha života

Otete djevojčice, dječaci i žene u kampovima žive u strahu od obje sukobljene strane. "Mnoge žene plakale bi kada bi vidjele helikopter ili zrakoplove. Neke bi čak izdali mjehuri", kaže Falmata. Boje se da će ih nigerijske snage smatrati ženama militanata i granatirati.

Život u kampu izrazito je monoton: žene se ili mole nekoliko sati na dan ili čiste. Falmata kaže da su satovi čitanja Kurana bili jedino što je razbijalo monotoniju života u kampu.

Kada je odabrana da bude posebno dotjerana, Falmata je mislila da će se ipak morati udati. "Ne možeš ih pitati zašto ti to rade. Prijateljice te umjesto toga tješe i kažu ti da budeš strpljiva", kaže Falmata.

Dva dana poslije, Falmati je oko struku zavezana bomba. Rekli su joj da će, ako pobije nevjernike, završiti u raju. "Bila sam preplašena i počela plakati. No, govorili su mi neka budem strpljiva i prihvatim da je to svrha mog života. Kazali su mi de će sve biti bolje kada dođem u raj", kaže Falmata.

Falmata i još dvije djevojke opasane eksplozivom odvedene su na rub nekog sela. U rukama su nosile detonatore iz kućne radinosti, a militanti su im naredili da krenu prema napučenom području.

Djevojke su u tim trenucima odlučile ne obaviti misiju. Falmata je pokušala pobjeći, no ponovo je oteta, ovaj put od strane druge Boko Haramove postrojbe.

Nasilna povijest

Prva bombašica-samoubojica u modernoj povijesti bila je Sanaa Mehaydali. Imala je šesnaest godina kada je u napadu u južnom Libanonu 1985. godine ubila sebe i dvojicu izraelskih vojnika.

Militantne skupine poput Hizbolaha, kurdskog PKK-a, Tamilskih tigrova na Šri Lanci, Hamasa te čečenskih Crnih udovica iskorištavaju djevojčice i žene u samoubilačkim napadima.

Boko Haram prednjači po broju brutalnih otmica i napada. Prema istraživačici Elizabeth Pearson, do kraja 2017. godine iskoristili su 454 žene u 232 odvojena incidenta. Većina žrtava su tinejdžerke. U napadima je poginulo 1225 ljudi.

Prvi napad izveden je u lipnju 2014. godine, kratko nakon zloglasne otmice 276 školarki iz učeničkog doma u gradu Chibok. "Taj je napad Boko Haramu donio mnogo više publiciteta od ranijih samoubilačkih napada, u kojima su koristili dječake", kaže Pearson.

"Oni su uglavnom bili dragovoljci jer su iskreno vjerovali da će dospjeti u raj", kaže psihologinja Fatima Akilu, direktorica zaklade Neem koja nudi psihološku pomoć žrtvama Boko Harama.
Otmičari ne pitaju za dob. U napadima su prema izvješćima očevidaca sudjelovale i sedmogodišnjakinje.

Mehanizam obrane

Mnoge žene i djeca spašeni iz Boko Haramovih kampova na kraju prihvate njihova vjerovanja. "Mnogi od njih do tada nisu imali nikakvog obrazovanja", kaže Akilu. "Vjera je za njih mehanizam obrane".

Falmata je u novom kampu opet dobila istu ponudu: brak ili "misija". Opet je odabrala misiju, no ovog puta bila je mudrija. Pobjegla je u šumu čim su je militanti ostavili na lokaciji.

Na posljetku se, nakon višednevnog lutanja šumom, uz pomoć dobrih ljudi uspjela vratiti kući. "Molila sam dva-tri puta na dan, kad god bih našla vodu da operem ruke i noge. Bojala sam se, no Bog mi je pomogao", kaže Falmata.

Međutim, povratak kući nije bio i kraj Falmatine tragedije. Strahovala je da će je uhititi lokalne vlasti, a njezinu obitelj razorili su nemiri. Danas s majkom živi u izbjegličkom kampu.

Stigma

Djevojke poput Falmate čeka teška budućnost. Žrtve Boko Harama državne snage sigurnosti odvode u "centre za deradikalizaciju". O njima se malo toga zna.

Vojska je u siječnju priopćila da je prva skupina "deradikaliziranih" ljudi puštena na slobodu, no nitko ne zna gdje se oni sada nalaze.

Žene koje se uspiju vratiti u svoju zajednicu zauvijek prati stigma. Smatraju ih članicama Boko Harama i sumnjičavi su prema njima, kaže Akilu.

"Željela sam živjeti"

Boko Haram je jedna od najsmrtonosnijih militantnih skupina u novijoj povijesti. Samo u Nigeriji od 2009. godine pripisuju im se ubojstva više od 27.000 nevinih ljudi. Tomu treba dodati brojke iz Kameruna, Čada i Nigerije. Bez domova je zbog sukoba ostalo više od dva milijuna ljudi.

Za vrijeme drugog samoubilačkog pokušaja Falmati je bilo samo 14 godina. U kampu je pretrpjela tešku vjersku indoktrinaciju.

Na pitanje zašto nije detonirala bombu, Falmata odgovara: "Željela sam živjeti". "Ubojstvo nije ispravno. To me naučila moja obitelj i ja u to vjerujem", kaže Falmata.