AKO SE NE poduzmu ozbiljne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, do kraja ovog stoljeća ljeto bi moglo trajati pola godine, upozoravaju znanstvenici u najnovijem istraživanju.

Naime, u posljednjih 60 godina razdoblje ljeta se diljem svijeta u prosjeku produljilo za 17 dana.

"Ljeta zbog globalnog zatopljenja postaju sve dulja i toplija, a zime sve kraće i toplije", rekao je klimatolog Yuping Guan.

Možda nekima ideja o duljem trajanju ljetnog razdoblja zvuči kao idealna prilika za dulje boravke na otvorenom, ali produljena sezona ljeta mogla bi značajno utjecati na naše zdravlje, okoliš i poljoprivredu.

U tom bi slučaju bilo više toplotnih valova i više bolesti koje prenose komarci, a sezona alergija bi trajala još dulje.

Ljeta traju sve dulje

Istraživanje je pokazalo da ljeta posljednjih desetljeća traju sve dulje, što utječe i na početak drugih godišnjih doba.

"Proljeće i ljeto počinju sve ranije, a jesen i zima sve kasnije. Između 1952. i 2011. godine trajanje ljetnog razdoblja poraslo je sa 78 na 95 dana, a proljeća, jeseni i zime se smanjilo sa 124 na 115, 87 na 82 te 76 na 73 dana", navodi se u studiji.

Globalne temperature mora i kopna i dalje rastu u odnosu na prosjek. Posljednji su put godišnje globalne temperature bile ispod prosjeka krajem 1970-ih, što znači da je posljednji put hladnije nego što je normalno bilo prije više od 40 godina, prema podacima američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

U istraživanju se navodi da bi ljeto do kraja ovog stoljeća, ako se ništa ne učini po pitanju emisije stakleničkih plinova i suzbijanju globalnog zatopljenja, moglo trajati najmanje pola godine.

"Ako nastavimo po starom, proljeće i ljeto će do kraja stoljeća početi mjesec dana ranije nego 2011. godine, a jesen i zima otprilike pola mjeseca kasnije; što će rezultirati da 2100. ljeto traje oko pola godine, a zima manje od dva mjeseca", upozoravaju stručnjaci u istraživanju.

Pogubno za poljoprivredu

Ljeto koje traje pola godine moglo bi značajno utjecati na poljoprivredu. Ako proljeće počne mjesec dana ranije, moglo bi doći do katastrofalnih gubitka usjeva.

"Primjerice, za monsunska područja, promjena godišnjih doba može promijeniti početak razdoblja monsuna. To znači da se mijenjaju i obrasci monsunskih kiša. Ovakve se promjene možda neće uskladiti s rastom usjeva", rekao je Guan za CNN.

Neke biljke, poput ambrozije, proizvode pelud koji ljudima izaziva alergije. S duljim razdobljem toplijih temperatura, one bi pelud proizvodile dulje vrijeme i u većim količinama.

Istraživanje naslova Changing Lengths of the Four Seasons by Global Warming objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.