Dobili smo priznanje ministra da novca ima. Za sve što vlada želi

Dobili smo priznanje ministra da novca ima. Za sve što vlada želi
Foto: PatrikMaček/Pixsell

HRVATSKA vlada od hrvatske samostalnosti do danas nije imala aktualnog ministra, sve do pojave Gorana Marića, koji bi priznao ono što zapravo svi znamo: da vlada ima previše novca i da se s tim novcem razbacuju na sasvim bespotrebne stvari.

No, krenimo redom.

"Država potroši na mnoge stvari, često i nepotrebne", rekao je prošlog tjedna na sjednici vlade ministar imovine Goran Marić govoreći o izgradnji nacionalnog nogometnog stadiona. Naime, Marić je pred novinarima priznao kako vlada novca ima i previše te da se sve može financirati. Uz malo racionalizacije.

Marić protiv Krstičevića i njegove nabave zrakoplova?

"Novca mora biti. Država potroši na mnoge stvari, često i nepotrebne. Samo malo racionalizacije i sve se to može financirati", puna je izjava ministra Marića.

Naravno, s obzirom na priznanje, zanimala su nas saznanja ministra Marića o stavkama iz proračuna koje su zapravo beskorisne. Odnosno detalji temeljem kojeg istraživanja je došao do priznanja kojeg nije bilo od hrvatske samostalnosti kao i detalje racionalizacije koju je najavio Marić.

Prema našim saznanjima, a što smo izravno pitali ministra Marića, ta stavka mogla bi biti i nabava vojnih zrakoplova, no ministar Marić nije nam to htio ni potvrditi, ali niti demantirati.

U vladi za sada ne misle otvarati rat sa svojim ministrima, a čini se ni s onima koji bi se mogli naći uvrijeđenima ako bi ih prozvali da se upravo na njih odnosi dio izjava o beskorisnosti financiranja.

Iz vlade premijera Andreja Plenkovića često su nam naglašavali da se ne žele ogriješiti o Zakon o medijima i zadržati dobru suradnju s novinarima koji prate njihov rad, no na ovaj naš upit ipak nisu htjeli odgovoriti. Moguće zbog velike političke štete koja bi mogla nastati nakon priznanja ministra Marića.

Ideja nakon druženja sa Sanaderom u Moskvi

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo kako je ministar Marić dao izjavu o izgradnji nacionalnog nogometnog stadiona nakon što je u društvu svog bivšeg stranačkog šefa Ive Sanadera gledao finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi. Naime, moguće je da Marić upravo sa Sanaderom, koji ima iskustva s izgradnjom dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo, došao na ideju da je dobro dati državni novac za nekretninu koja bi služila Hrvatskom nogometnom savezu.

Još prošlog tjedna upitali smo Marića za detalje razgovora sa Sanaderom u Moskvu te ga dva puta pismenim putem podsjetili da nam je potreban odgovor na to pitanje, no iz Ministarstva državne imovine inzistirali su na tajnovitosti.

Spalionice javnog novca

Podsjetimo, izgradnja šest spalionica javnog novca, odnosno dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine bio je projekt HDZ-a na čijem je čelu bio Sanader.

U taj projekt ulupalo se oko 1,8 milijardi kuna i primjer izgradnje rukometnih dvorana u doba Ive Sanadera bio je savršen dokaz sprege politike i građevinara. Kako je dokazala revizija par godina kasnije, troškovi izgradnje bili su od dva do tri puta veći od realnih. Gradila se tada zagrebačka Arena, dvorana u Varaždinu, Gradski vrt u Osijeku, Višnjik u Zadru, Žatika u Poreču te Spaladium Arena u Splitu. Sve su redom gubitaši, odnosno ne mogu preživjeti bez donacija gradskih proračuna, a dvorane, za koje su nam objašnjavali da su nam nasušno potrebne i od apsolutnog nacionalnog interesa, danas gotovo zjape prazne. Neke, poput one u Splitu, nikada nisu ni dovršene, a sporno financiranje i dalje se vuče po sudovima, kao i slučaj stečaja.

Zadarski Višnjik također je priča za sebe kada se od početnih 70 milijuna kuna za gradnju došlo do 111 milijuna kuna. Dvorana Osijek godinama je imala problema s lošom izvedbom građevinskih radova koji su stajali 223 milijuna kuna.

"Prokišnjava krov za koji uopće nema izlaza, a nema ni toplinske izolacije u atletskom tunelu pa se prostor ne može koristiti zimi", stajalo je izvješću revizije šest godina nakon izgradnje. Dvorana u Varaždinu stajala je 177 milijuna kuna, a nikad nije dobila odobrenje Ministarstva financija za javno-privatno partnerstvo. Dvorana u Poreču stajala je 154 milijuna kuna, a nikada nije napravljena studija isplativosti.

Iza izgradnje dvorana stajala je službena politika HDZ-a, a čini se da o tom projektu ništa previše ružno nema reći ni današnji šef HDZ-a Andrej Plenković. Naime, on je hvalio dvoranu u Zadru kao svijetli primjer dobre investicije.

Napomenimo kako, unatoč nalazu državne revizije, nitko nikada nije odgovarao za slučaj izgradnje dvorana pa je sasvim logično kako vlada ne želi stati na projektu izgradnje nacionalnog stadiona. Sjajna je to prilika za još jedno jačanje sprege povlaštenog poduzetništva sa službenom politikom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara