RUSKI predsjednik Vladimir Putin posljednjih je tjedana nagovijestio da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali uz određene uvjete. Dokument iz travnja 2022., koji su sastavili ruski i ukrajinski pregovarači, pokazuje što je tada Putin imao na umu. Pregovori nisu uspjeli.

Zapadni dužnosnici i analitičari smatraju da se Kremlj nakon dvije godine borbi i dalje drži svojih izvornih ciljeva, odnosno da želi pretvoriti Ukrajinu u "kastriranu" državu koja je nemoćna pred ruskom vojnom snagom. Uvjeti koje Rusija sada traži vjerojatno će biti još stroži, piše Wall Street Journal. 

Iako su u javnost izašle "grube crte" neuspješnih mirovnih pregovora, nije objavljen cijeli dokument od 17 stranica. WSJ je dobio uvid u njega te navodi kako su pregovarači s obje strane nastojali okončati sukob s pretvaranjem Ukrajine u "trajno neutralnu državu koja ne sudjeluje u vojnim savezima".

Mnogo ustupaka

Ukrajina, prema dokumentu, ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio de facto pod kontrolom Rusije. Kijev danas inzistira na povlačenju ruskih trupa s teritorija Ukrajine prije započinjanja bilo kakvih pregovora. Volodimir Zelenski smatra da bi svaki prekid vatre zapravo omogućio Rusiji da se ponovno naoruža, obnovi svoje snage i pokrene nove napade. 

No, 2022. su stavovi obje stane bili drugačiji. Dokument pokazuje da su ruski i ukrajinski pregovarači u prvim tjednima rata razmatrali razne ustupke. U nacrtu ugovora stoji da se Ukrajina, iako joj je dopušteno težiti članstvu u Europskoj uniji, ne bi smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a.

Na njenom teritoriju ne bi smjelo biti stranog oružja, a vojne snage zemlje bi bile svedene na minimum. Rusija je tijekom pregovora nastojala ograničiti sve obrambene faktore Kijeva, od broja vojnika i tenkova do maksimalnog dometa ukrajinskih projektila. 

U nacrtu je navedena zabrana stranog oružja, uključujući raketno oružje bilo koje vrste. Moskva je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka. Ukrajinski pregovarači željeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1900 artiljerijskih streljiva. Rusija je pak htjela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara. 

Poluotok Krim, koji je već okupirala Rusija, prema dokumentu, ostao bi pod utjecajem Moskve i ne bi se smatrao neutralnim. Moskva se također zalagala da ruski jezik funkcionira na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, no tu klauzulu Kijev nije potpisao. U dokumentu se nije govorilo o budućnosti dijelova istočne Ukrajine koje je Rusija okupirala 2014. To se ostavilo za daljnje pregovore. 

Što u slučaju napada na Ukrajinu?

Za nacrt mirovnog sporazuma su trebale jamčiti strane sile; među kojima su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Francuska i Rusija. U slučaju kršenja sporazuma, te su zemlje imale zadatak braniti neutralnost Ukrajine. S druge strane, od jamaca se zahtijevalo da, dok je ugovor na snazi, raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu kompatibilni s trajnom neutralnošću Ukrajine.  

Međunarodna sigurnosna jamstva se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj. Nakon što je Putinov početni pokušaj da preuzme kontrolu nad Kijevom propao, dokument je predlagao ruski plan B – prestanak zapadne podrške Ukrajini. 

Tijekom pregovora u travnju 2022. ostalo je mnogo neriješenih pitanja, poput onog što se događa u slučaju napada na Ukrajinu. Rusija je željela da se sve države jamci dogovaraju o odgovoru, što znači da ne bi bilo prave reakcije ako je Rusija agresor. Ukrajinski pregovarači su htjeli da se u slučaju napada zatvori zračni prostor, no Rusija nije odobrila tu klauzulu. Pregovori su prekinuti u lipnju 2022. 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se ranije ovog tjedna, poslije nedavnih Putinovih komentara o prekidu vatre, ponudio da bude domaćin novih pregovora. Međutim analitičari smatraju kako nema nekih velikih šansi za obnavljanje takvih razgovora u bliskoj budućnosti.