NAKON preporuke Grada Zagreba sto osnovnih škola u gradu uvelo je zabranu mobitela dok ostale to planiraju, a iz škola su izvijestili da je među učenicima došlo do veće interakcije, bolje koncentracije i pada digitalnog vršnjačkog nasilja, priopćila je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.

"Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika", kazala je Dolenec na konferenciji za medije.

Na početku ove školske godine osnovne škole dobile su preporuku Grada Zagreba da zabrane korištenje mobitela u školama, a 27. listopada provedena je anketa kako bi se vidjelo kako ide provedba.

Dolenec je navela da se pozitivni učinci mogu podijeliti u tri cjeline: veća socijalna interakcija među učenicima, bolja kvaliteta nastave i akademskih rezultata te manje digitalnog nasilja među djecom. Ustvrdila je kako je ovo važan korak, ali da ne rješava cijeli problem.

Što predlaže Možemo?

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece.

Zakonom bi se na nacionalnoj razini uređivalo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, tako da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, ali ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto.

Plan je da se tako stvore uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran. Iznimke su dopuštene samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika.

Drugi prijedlog odnosi se na uvođenje obveze da škole osiguraju filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.

Zatim, uveo bi se sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti.

"Statistike su razorne"

Nadalje, zakon uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode, dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.

Kekin je ocijenila da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima.

"Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji", upozorila je.

"Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru. Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti, ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje", poručila je Kekin.