Dosadni europski konzervativci zadnja su nada za liberalnu demokraciju

Dosadni europski konzervativci zadnja su nada za liberalnu demokraciju

Foto: FAH

AUTORITARNI nasilnik sprema se useliti u Bijelu kuću, a kao savjetnika je već imenovao bijelog nacionalista. Hinduistička nacionalistička stranka je na vlasti u Indiji. Britanija nakon Brexita besciljno luta. Brazilski prosvjednici marširaju na parlament i traže vojni udar. Sve više zemalja u istočnoj Europi pada pod utjecaj Putinove Rusije. Politički sustav Južne Koreje nalazi se pred kolapsom, a čelnici Japana su skoro uznemirujuće nostalgični oko ratne prošlosti te zemlje. Nije pretjerano reći kako se nalazimo u kriznim vremenima kad je u pitanju poslijeratni svjetski poredak, ali i sama liberalna demokracija, piše Joshua Keating za Slate.

Sve navedeno drastično je podiglo važnost velikih izbora koji sljedeće godine čekaju dvije najveće demokracije na svijetu - Francusku i Njemačku. Ako želimo nadići i preživjeti ova mračna vremena, čini se da se nećemo moći hvatati za inspirativne ličnosti kao što su Mahatma Gandhi, Martin Luther King Jr., Nelson Mandela ili Vaclav Havel.

Dosadni europski konzervativci, gledamo u vas.

Situacija u Francuskoj

Francuska stranka desnog centra, Republikanska stranka, održala je prvi krug predsjedničkih predizbora u nedjelju. Dvojica pobjednika, François Fillon i Alain Juppé, su obojica bivši premijeri te će se sučeliti ovog tjedna.

Fillon i Juppé su iz utrke izbacili bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji je završio na trećem mjestu. S obzirom na aktualno antiestablišment raspoloženje u Francuskoj, birači su mudro odbacili kandidata koji je već bio predsjednik te koji bi mogao završiti pred sudom zbog ilegalnog prikupljanja sredstava.

Aktualni favorit Fillon, koji želi smanjiti poreze i državnu potrošnju, ograničiti imigraciju i koji se protivi gay brakovima, definitivno nije kandidat kojeg bi si ljevica htjela, no u ovom trenutku, nije da imaju izbora.

Aktualni predsjednik François Hollande vjerojatno će se ponovno kandidirati, no on je u ovom trenutku najnepopularniji politički lider u povijesti Francuske. Njegov bivši ministar ekonomije Emmanuel Macron je osnovao vlastitu stranku te ga planira izazvati, što će dodatno podijeliti glasačku podršku unutar tabora Socijalista.

Čini se kako će se pobjednik iz redova Konzervativaca suočiti s Marine Le Pen iz radikalno desne, antiimigrantske stranke Nacionalna fronta, i to na izborima 7. svibnja. 

Uska pobjeda

Ankete javnog mnijenja ukazuju na to da će, kao i u prošlosti, Konzervativci prikupiti dovoljno glasova da pobijede populiste, no uzimajući u obzir ishod izbora u SAD-u i globalne trendove, ništa nije sigurno.

Usto, njemačka kancelarka Angela Merkel je u nedjelju potvrdila kako će se kandidirati za četvrti mandat. Prema anketama, njezina stranka bi pobijedila na izborima, kada bi oni bili održani danas, no popularnost Kancelarke je u slobodnom padu zbog zabrinutosti javnosti po pitanju njezine politike spram izbjeglica.

Desna populistička stranka Alternativa za Njemačku, koja podržava zabrane burki, brže deportacije te nova ograničenja za tražitelje azila, pobijedila je CDU Angele Merkel na regionalnim izborima u Mecklenburg-Vorpommernu ovog rujna.

Nekarizmatično i često nepopularno vodstvo Merkel, na čelu najveće ekonomije Europe, jedno je od rijetkih političkih konstanti u trenutku kad kontinentom i svijetom prevladava nesigurnost i neizvjesnost. Nakon siječnja, ona će najvjerojatnije biti najmoćnija osoba na svijetu koja zastupa liberalne vrijednosti.

Merkel je svojoj stranci rekla kako se kandidirala da bi se "borila za naše vrijednosti i naš način života", što je samo jedna od floskula kojom se političari često razbacuju. Ipak, čini se kako bi ta fraza na nadolazećim izbora mogla imati itekakvu težinu, zaključuje Keating.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara