SMRT DJEČAKA U METKOVIĆU

Doznajemo: Znaju se krivci za smrt dječaka Gabrijela, a istrage još nema

Doznajemo: Znaju se krivci za smrt dječaka Gabrijela, a istrage još nema
Fotoi video: Index

PRIJE više od mjesec dana Index je prvi objavio rezultate vještačenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu o okolnostima koje su dovele do smrti devetogodišnjeg dječaka iz Metkovića Gabrijela Bebića, a koji jasno ukazuju na krivce u slučaju koji je zgrozio Hrvatsku. Sad doznajemo da još uvijek nije doneseno rješenje o provođenju istrage od strane Općinskog državnog odvjetništva u Metkoviću.

>>Ekskluzivno: Doznali smo rezultate vještačenja smrti Gabrijela, ovo su krivci

"Obavještavamo vas da nije donijeto rješenje o provođenju istrage u predmetu formiranom povodom smrti dječaka Gabrijela Bebića. Ne možemo vam odgovoriti na pitanje hoće li biti donijeto rješenje o provođenju istrage, protiv koga i kada jer je postupak u ovoj fazi tajan", odgovorio je Indexu Vlado Žderić, općinski državni odvjetnik u Metkoviću.

Osobe koje se u vještačenju Medicinskog fakulteta u Zagrebu navode da su učinile propuste su njegova pedijatrica iz Doma zdravlja Metković dr. Rasema Bubica, medicinska sestra u DZ-u Metković Nikolina Talajić koja je radila u ordinaciji dr. Vlade Krmeka te tri liječnice s Hitne u Metkoviću, šefica Hitne Marijana Matić, dr. Josipa Vekić i dr. Danijela Dragobratović.

Navedene osobe, prema našim informacijama, i dalje rade, a s vještačenjem se mjesecima rastezalo.

>>Mali Gabrijel je umro prije godinu dana. Tek sad je gotovo vještačenje

Vještačenje prebacivali četiri puta

"Prvo se sudsko vještačenje oko činjenica koje su dovele do Gabrijelove smrti trebalo odraditi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, no kako je jedna od osoba s njihovog fakulteta bila u Metkoviću na inspekciji kad su najveću krivnju svalili na dr. Kaleb, onda su se oni izuzeli, kako bi sve bilo transparentno. Potom je vještačenje zatraženo na Medicinskom fakultetu u Rijeci, međutim tamo im nedostaje jedan od vještaka tako da su slučaj prebacili u Osijek pa opet u Zagreb", rekla je ranije Ivana Bebić, Gabrijelova majka.

Općinski državni odvjetnik u Metkoviću Vlado Žderić Indexu je tad rekao da je riječ o složenom vještačenju i da se zato toliko dugo čekalo na završetak istog, no sad je prošlo više od mjesec dana otkako je vještačenje završeno pa nije jasno zašto još uvijek nije doneseno rješenje o provođenju istrage.

Podsjetimo, mali Gabrijel bio je uspješan sportaš i osvajao je medalje u karateu, a zadnji je put bio u školi i na priredbi na dan Sv. Nikole. Dan kasnije prvi put je došao liječnici jer ga je mučio kašalj. Pet dana kasnije, 11. prosinca 2018., preminuo je od posljedica sepse, i to nakon što je dva dana prije smrti dva puta bio na Hitnoj, a oni su ga vratili kući.

Ministarstvo je donijelo svoje zaključke navodeći da nije zakazao sustav, već da su se dogodili osobni propusti liječnika, dok je Hrvatska liječnička komora, čije smo nalaze inspekcije objavili, pronašla propuste kod dvije liječnice, dok trećoj samo zamjeraju. Cijeli slučaj se razvodnio, a još nitko nije odgovarao za smrt devetogodišnjeg dječaka.

Kako je izgubljeno dragocjeno vrijeme za Gabrijela

Podsjetimo na tijek događaja.

Podsjetimo, dječak je prvi put došao u Dom zdravlja Metković kod svoje pedijatrice dr. Raseme Bubice 7. prosinca 2018. U nalazu Komore stoji da pacijent nije imao povišenu temperaturu kad je došao kod dr. Bubice, a pregledom nije bilo pokazatelja koji su mogli izazvati sumnju da će doći do invazivnog oblika infektivne bolesti. Liječnica, navodi se u nalazu, u tom trenu nije imala razloga uputiti pacijenta da učini neodgodivu hematološku, biokemijsku i mikrobiološku dijagnostiku.

>>Objavljujemo tajne nalaze Komore o smrti malog Gabrijela. Pogledajte dokumente

Prvi put na Hitnoj liječnica zaključila da je "dobrog općeg stanja"

Potom je Gabrijel s ocem došao na Hitnu u Metković 9. prosinca u 10:43 sati. Primila ga je dr. Josipa Vekić. U nalazu Komore navodi se da je liječnica izjavila da je kod dječaka bio 3. terapijski dan te s obzirom na učinjeni pregled i dobro opće stanje dječaka nije smatrala potrebnim mijenjati terapiju.

"Pregledan je, imao je pulmo uredan disajni šum, dijete se otpušta kući uz preporuku nastavka rehidracije i korištenja antipiretika te da se javi na Hitnu u slučaju pogoršanja", navodi se.

U svom zaključku Komisija HLK navodi da je liječnica potvrdila dijagnozu akutne upale grla i, kako je vidljivo iz medicinske dokumentacije, nije vidjela eksudat na krajnicima koji bi upućivao na streptokoknu upalu grla.

Došao na Hitnu u 2 u noći, rekli mu da ujutro ode pedijatrici

Potom je tog istog dana, u noći, dječak ponovno došao na Hitnu s ocem u 2 u noći. Primila ga je dr. Danijela Dragobratović zbog bolova u desnoj strani grudnog koša. U nalazu stoji kako dr. Dragobratović nije našla indikacije za bolničku hospitalizaciju te je savjetovala snižavanje temperature te ujutro posjet pedijatrici i laboratorijske pretrage krvi.

Zaključak Komisije kaže da "liječnica Dragobratović nigdje u dokumentaciji nije naznačila da je učinjen pregled ždrijela dječaka", no da je u pisanoj izjavi napisala da je to učinila i da je ždrijelo hiperemično.

HLK: Olakotna okolnost za liječnicu je podatak da je dječak negirao progresiju boli u prsištu

"Kako nije našla simptome da će se razviti ili da se razvija teška sustavna infekcija, preporučila je ocu ujutro učiniti laboratorijske pretrage i posjet pedijatrici. Zaključak je da nije u cijelosti obavila pregled pacijenta prema pravilima struke. Došlo je do previda jer je malo vjerojatno da je nalaz nad desnim plućem mogao biti uredan. Dolazak u noći na Hitnu je trebao biti ozbiljnije shvaćen od strane imenovane liječnice jer je bol u prsištu jedan od osnovnih simptoma upale pluća te da nije uobičajen simptom u dječjoj dobi", stoji u zaključku Komisije koja unatoč svemu napisanom ipak ne smatra da je učinjen propust.

Umjesto toga, našli su joj olakotnu okolnost jer je pitala dječaka kako je, a on je rekao da mu je bolje.

"Olakotna okolnost za liječnicu je podatak da je dječak negirao progresiju boli u prsištu, što je od strane liječnice protumačeno kao nepouzdan amnestički podatak pa mu zbog toga nije dala potrebno značenje. Liječnica je izjavila da ga je pitala 'Kako si', a on joj odgovorio 'Puno bolje.' Nadalje, mišljenje je kako liječnica nikako nije zanemarila pacijentovu bolest jer je zaključila da treba laboratorijske nalaze. Unatoč primjedbama vezanim uz nedostatan pregled, Komisija nema nedvojbenih dokaza da je imenovana učinila propust u zbrinjavanju Gabrijela", stoji u zaključku Komisije.

Potom je 10. prosinca 2018. dječak ujutro ponovno došao na Hitnu jer njegova pedijatrica nije radila, što je njegov otac izjavio u medijima, međutim s Hitne su ga poslali pedijatru. Komora je taj dio izostavila u svom nalazu.

Medicinska sestra koja ga nije primila zaključila da mu disanje nije otežano

Zatim je Gabrijel došao s ocem kod dr. Vladimira Krmeka, međutim medicinska sestra Nikolina Talajić mu je rekla da mora pričekati.

U nalazu Komore stoji da je sestra Nikolina Talajić ispričala da je "dječak došao na nogama, pitala ga je što je djetetu, a on je rekao da je povraćao, rekla je da će primiti dijete, ali da mora pričekati".

"Dječak je stajao u bundi ispred mene, otac je rekao da ne može čekati i hoće li na Hitnu, ja sam mu rekla da je u redu da se javi na Hitnu i ako ga vrate, da se javi nama. Usta mu nisu bila modra i disanje mu nije bilo otežano. Otac nije spomenuo simptome koji su upućivali na životnu ugroženost djeteta. Otac je otišao i dijete na nogama samostalno iz ordinacije, naknadno se otac više nije javljao", izjavila je medicinska sestra Nikolina Talajić Komisiji HLK.

Komisija zaključuje kako se nikako nije radilo o nakani uskrate medicinske pomoći za pacijenta od strane liječnika Krmeka budući da je ocu pacijenta rečeno da pričekaju i da će biti primljen.

Tek je dr. Kaleb primila dječaka i postavila točnu dijagnozu

Dječak je potom oko 9 sati došao kod dr. Ksenije Kaleb koja je Komisiji izjavila da ju je medicinska sestra obavijestila da je došlo dijete koje ne izgleda dobro i koje je tu noć bilo na Hitnoj.

"Na ulazu sam odmah uočila da je dječak teturao, glava mu je padala. Kad sam razodjenula dječaka kako bih ga pregledala, odmah sam uočila kako su mu ruke i noge modre, usta su mu bila modra te kako se pomokrio nekontrolirano. Nisam mogla naći puls periferno niti na vratu, auskultacijski srčani tonovi su bili tihi, nisam mogla izmjeriti saturaciju kisikom, ždrijelo je bilo jako žareće, a uspaničila sam se kad sam ustanovila da je desno plućno krilo bilo nečujno. Posumnjala sam na pneumoniju i izljev te sam zaključila da je dijete vitalno ugroženo, stoga sam ga odmah otpratila na Hitnu", navodi se u nalazu Komisije.

"Na upit Komisije zašto nije ordiniran antibiotik širokog spektra parenteralnim putem nakon što je postavljena radna dijagnoza pneumonije (upale pluća) i sepse, navodim kako ne posjedujem antibiotike za parenteralnu primjenu. Na upit Komisije zašto pedijatri nisu zbrinuli životno ugroženog dječaka nego su ga uputili na Hitnu, navodim kako liječnici Hitne imaju više iskustva s postavljanjem venskog puta. Iznenadila sam se što je HMP organizirala hitni transport helikopterom koji je poletio tek u 9.30 sati jer sam mišljenja da bi se vozilom hitne prije stiglo u Split", navodi se u nalazu Komisije izjava dr. Kaleb.

Komisija Komore najviše propusta našla kod dr. Kaleb, jedine liječnice koja je pomogla Gabrijelu

Komisija HLK je, kako smo već ranije objavili, najviše propusta našla upravo dr. Kaleb.

"Učinila je propust u medicinskom zbrinjavanju pacijenta budući da je po postavljanju radne dijagnoze desnostrane upale pluća, sepse, septičnog urušaja, neodgodivo morala započeti provođenje postupaka liječenja akutnog hipoksemičnog zatajenja disanja i krvožilnog urušaja te specifično, etiološko liječenje invazivnog oblika infektivne bolesti. Imenovana liječnica morala je u svojoj pedijatrijskoj ambulanti neodgodivo započeti s volumenom nadoknadom bolusima kristaloidnih otopina do uspostave poželjnih vrijednosti kapilarnog punjenja. Trebala je ordinirati s obzirom na sumnju da se radilo o nedjelotvornosti aktualne antibiotske terapije, prvu dozu antibiotika širokog spektra. Značaj ranog ordiniranja antibiotika širokog spektra već unutar prvog do trećeg sata od uspostavljanja dijagnoze sepse sadržan je u smjernicama za sepsu", navodi se u zaključku Komisije HLK-a.

Nadalje navode kako je "obzirom da se radilo o teškoj hipoksemiji i hipoksiji imenovana liječnica neodgodivo morala započeti provođenje potpore dišnom sustavu, početno putem terapije kisikom na masku sa spremnikom, potom u slučaju izostanka terapijskog odgovora istu je trebalo eskalirati do postizanja adekvatnog kliničkog odgovora".

"Trebala je ostati s njim na Hitnoj"

"Ukoliko imenovana liječnica nije mogla isto primijeniti u ordinaciji u kojoj obavlja djelatnost zbog nedostatnih tehničkih uvjeta, ista je trebala provoditi u ordinaciji Hitne medicinske pomoći na način da je trebala adekvatno sudjelovati u liječenju vitalno ugroženog pacijenta odnosno pomagati liječnici i ostalim djelatnicima Hitne tijekom cijelog razdoblja zbrinjavanja pacijenta, od prijema pa sve do predaje liječniku helikopterskog tima HMP. Ukoliko se radi o liječenju djece, što je i bio slučaj, svakako je bolje da to čine liječnici specijalisti za dječje bolesti budući da je u programu usavršavanja doktora medicine iz pedijatrije predviđeno kako liječnik specijalist pedijatrije može i mora provoditi mjere vitalne podrške životno ugroženom djetetu", navodi se u zaključku Komore.

Inače, dr. Kaleb je dijete odvela na Hitnu gdje ga je predala šefici ispostave Hitne dr. Marijani Matić koja je dječaka primila u 9:15 sati.

Komisija je pronašla propuste i kod dr. Matić, ali njoj stavljaju manje stvari na teret nego dr. Kaleb.

Šefica Hitne nije mu dala dovoljno infuzije i kisika

"Zaključak Komisije je da je dr. Matić učinila klinički pregled prema pravilima struke te je provela potrebno hitno medicinsko liječenje, a potom organizirala i uputila pacijenta na hitan prijem helikopterom u KBC Split. Ipak, Komisija je našla elemente stručnog propusta budući da provedene mjere liječenja nisu bile u potpunosti u skladu s predviđenim postupnikom temeljne i uznapredovale podrške vitalnim funkcijama djeteta u urušaju odnosno šoku. Volumen ordiniranih infuzija kristaloidnih otopina u kontekstu liječenja septičkog urušaja trebao je biti veći, odnosno trebalo je za terapiju septičnog urušaja inicijalno ordinirati volumen kristaloidnih otopina 20 ml/kg tjelesne mase te je isti bilo potrebno ponavljati do dobivanja adekvatnog terapijskog odgovora. Potpora dišnom sustavu također nije provedena na odgovarajući način odnosno ista nije eskalirana usprkos činjenici da, nakon što je provedena terapija kisikom putem maske, nije nastupilo klinički značajno poboljšanje vrijednosti pulsne oksimetrije te je stoga trebalo provesti endotrahealnu intubaciju sukladno usvojenoj vještini te pacijenta ventilirati samoširećim balonom", stoji u zaključku Komisije HLK-a.

Dakle, trebala mu je dati više kisika i infuzije.

Šefica Hitne u Metkoviću: Dijete je završilo kako je završilo, zakazala je sudbina ili loša sreća

Dr. Marijana Matić, šefica Hitne u Metkoviću, koju smo zvali dva dana nakon dječakove smrti, nije nam rekla da je odbila primiti dječaka tog jutra, nakon što otac nije ostao satima čekati kod dr. Krmeka da dođe na red.

Umjesto toga, dr. Matić je komentirala da je dijete u nedjelju dva puta bilo kod njih na Hitnoj.

"Dijete je pregledano, pretrage nismo radili jer u Metkoviću ne postoji laboratorij i RTG koji radi nedjeljom. Dakle, sve što možemo nedjeljom napraviti je napravljeno, da je bilo indikacije da se dijete transportira, ono bi bilo upućeno u KBC Split. Mi smo sve napravili po pravilima službe. Dijete je upućeno kako je upućeno i završilo je kako je završilo", rekla je Matić u razgovoru za Index.

"A uostalom možete zvati i KBC Split jer dijete nije umrlo u Metkoviću, nego u KBC-u Split. Umrlo je od streptokoknog sindroma od kojeg spasa nema. I njegova pedijatrica je znala što će se raditi, da se unaprijed ne može znati u što će se pretvoriti, svako dijete liječimo na isti način, to se događa rijetko, ali se događa. Sad imate zdravo dijete, a za pola sata ne. To su sepse. Ali kad do toga dođe, imamo bolnice za liječenje", rekla nam je Matić.

Na pitanje tko je zakazao u ovom slučaju, Matić nam je odgovorila protupitanjem: "Zašto mislite da je netko zakazao, ne znam zašto vam je slučaj zanimljiv. Zakazala je sudbina ili loša sreća. Treba pogledati obdukcijski nalaz. Za sve postoji protokol i način kako se bolest liječi. Zašto bi netko bio kriv?"

Gabrijelova majka po završetku vještačenja: Želim da moje dijete ima mira barem kad je na onom svijetu

Za kraj dodajmo kako nam je Gabrijelova majka Ivana Bebić nakon što je doznala da je vještačenje završeno kratko rekla kako očekuje pravdu.

"Vještačenje je gotovo nakon godinu dana, nadam se da je napokon riješeno ono najgore, da se vidi što mu je napravljeno i što ga je koštalo života. Očekujem da su vještaci napravili pravedno vještačenje jer to je jedina pravda. Želim da moje dijete ima mira barem kad je na onome svijetu. Ništa ne znam što je u vještačenju, nadam se da ću doznati", rekla je za Index Gabrijelova majka Ivana Bebić.

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara