Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila
Foto: Pixsell/Patrik Macek

VIŠAK opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit otkako se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 3,15 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Tako su poboljšani podaci u odnosu na prethodno izvješće iz travnja, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna, a potvrđeno je da je lani Hrvatska zabilježila prvi suficit opće države od 2002. godine, otkako se prate ti podaci.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.

Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.

Više prikupljenog poreza, pad investicija

Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu dana prije.

Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje nego u 2016.

Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,9 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za otprilike 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,9 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udio javnog duga u BDP-u, i to za 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. kada je iznosio 80,2 posto BDP-a.

Kao i podatak o suficitu opće države, tako je i podatak o udjelu javnog duga u BDP-u poboljšan. U prvom je izvješću, objavljenom u travnju, taj udio na kraju 2017. bio procijenjen na 78 posto BDP-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara