BOLNICE u Hrvatskoj posljednjih mjeseci nastoje preraspodijeliti poslove kako bi liste čekanja sveli u okvir od maksimalnih 270 dana čekanja na pregled, izvještava HRT. Na prvi dijagnostički pregled u prosjeku se čeka 146 dana, kažu iz Ministarstva zdravstva.

U bolnici u Čakovcu najdulje se čeka na ultrazvuk srca, ergometriju, kolor-dopler, gastroskopiju i kolonoskopiju. Jedna pacijentica ultrazvuk srca, kaže, čeka tri mjeseca.

"Pa dobro, mogao bih i umrijeti, ja sam već star", kaže pacijent koji ergometriju čeka šest mjeseci.

"Najveći problem je što je priljev pacijenata nekontroliran"

Čekalo se i mnogo dulje, no zahvaljujući uvođenju dodatnih ambulanti, radu subotom, poslijepodne i prekovremenim satima pomaci su znatni. Božidar Grabant, koordinator za listu čekanja Županijske bolnice Čakovec, kaže da su liste između 200-tinjak do 250 dana.

"Angažirali smo administratore na svim radilištima koji su zvali pacijente. Time smo dosta pacijenata koji su negdje obavili ili riješili pojedine preglede na taj način maknuli", kaže Grabant.

U KBC-u Zagreb na magnetsku rezonanciju čeka 6000 pacijenata, novi uređaj pomogao je djelomično smanjiti liste čekanja.

"Uspjeli smo prerasporediti pacijente i srediti te liste kod nas da su svi pacijenti unutar tih 270 dana, u prosjeku nekih 240, 250 dana", kaže doc. dr. sc. David Ozretić, voditelj Odjela za intervencijsku neuroradiologiju KBC-a Zagreb.

"Po meni je najveći problem što je taj priljev pacijenata nekontroliran. Nema pravih kriterija kad netko treba MR, kad ne treba", dodaje.

"Najviše se čeka na preglede fizijatra, nakon tog pregleda se čeka još nekoliko mjeseci najčešće na fizikalnu terapiju, čeka se na ultrazvuk dojke, na ultrazvuk abdomena", kaže liječnica obiteljske medicine Branislava Čilić.

"Organizacijski i kadrovski nedostaci"

I dok neki zbog listi čekanja odlaze privatnicima, postoje i oni koji na pregled ne dođu, a termin ne otkažu.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, dr. med. Silvio Bašić, rekao je za HRT da se problemi očituju u organizacijskim i kadrovskim nedostacima.

"Primjerice, u nekim bolnicama se nije naručivalo tijekom sedmog ili osmog mjeseca, ili ako treba naručiti deset pretraga u danu za izvanbolničke pacijente, naručivalo se osam ili sedam, a ova tri su se preskakala. Zato su se umjetno gomilale velike liste čekanja", rekao je Bašić.

Na pitanje je li to onda propust čelnih ljudi tih zdravstvenih institucija, odgovorio je da djelomično jest, ali da ravnatelj bolnice ne može ulaziti u taj mikromenadžment. Dodao je da se taj problem sustava smanjio na minimum.

Državni tajnik: Čak 35 posto pacijenata odbilo raniji termin

Bašić je otkrio i zanimljiv podatak - velik broj građana odbija kad im se ponudi raniji termin.

"To je vrlo interesantan podatak i činjenica koju smo primijetili već u prošlosti, a posebno sada kad su djelatnici HZZO-a u prosincu prenaručivali pacijente koji su čekali duže od 270 dana, neki čak 500 i više dana, i davali im termin unutar mjesec dana, znači 15, 20 ili 25 dana. Čak 35% pacijenata odbilo je taj termin unutar 20 dana i zadržalo svoj termin koji je možda bio 500 dana ili 300 dana i tako dalje", rekao je Bašić.

"Ja ću tumačenje držati za sebe, ali neka svako to protumači na svoj način, ali to je činjenica", dodao je.

Bašić je, među ostalim, naveo da je u jednom trenutku magnetsku rezonanciju mozga čekalo 9000 pacijenata, te da su stručnjaci utvrdili da MR doista treba tek njih trećina.

"Ključni stručnjaci u Hrvatskoj, neurolozi, profesori neurologije, pregledavali su te dijagnoze i zaključili su da 30%, znači 3000 pacijenata, uopće ne treba magnetsku rezonancu mozga, da je upitno trebaju li je sljedeće 3000, a da je samo trećina doista treba", rekao je Bašić.