DSHV: Najnoviji incidenti su organizirani

INCIDENTI koji su se na sjeveru Bačke dogodili tijekom ili nakon nedavnih izbora u Srbiji predstavljaju "organizirano djelovanje snaga koje u ovu sredinu žele unijeti napetost i međunacionalnu mržnju", zaključili su poslije zajedničkog sastanka čelnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodine i nekoliko mađarskih stranaka u Vojvodini.

"Rušenje nacionalnih i vjerskih obilježja Hrvata u Subotici, Tavankutu i Maloj Bosni nisu slučajni događaji koje su izazvali obijesni mladi huligani", izjavio je predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara Kasza Jozsef.

On je dodao kako vjeruje da iza posljednjih incidenata stoje "nalogodavci koji su odgovorni i za slične događaje zabilježene na sjeveru Bačke tijekom devedesetih".

Naglašavajući kako je siguran da policija zna tko su počinitelji i nalogodavci, predsjednik SVM-a je uputio zahtjev da se njihova imena priopće javnosti.

Subotička policija još nije dala nikakvo priopćenje glede incidenata. Samo se neslužbeno može čuti kako je istraga u tijeku i da je policija na tragu počiniteljima a dok se policijska obrada ne okonča subotički MUP ne želi izlaziti javnost s rezultatima istrage.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić ovom je prigodom priopćio kako napadi na znamenja Hrvata neće uplašiti tu stranku, već naprotiv, "DSHV namjerava intenzivirati svoje djelovanje".

Nakon izbora u Srbiji, na kojima je pobijedila Srpska radikalna stranka, razbijena su dva prozora na Hrvatskom domu u Somboru, dva puta je srušena bista Matije Gupca u Tavankutu i srušen je i razbijen katolički križ u Maloj Bosni.

Sudionici sastanka zatražili su također od novog saziva Skupštine Srbije da sustavno riješi pitanje zastupanja interesa nacionalnih manjina u Srbiji.

Pripadnici nacionalnih manjina čine gotovo trećinu ukupnog stanovništva Srbije. Nakon nedavnih izbora u srbijanskom parlamentu po prvi put od uvođenja višestranačja neće biti predstavnika nacionalnih manjina.

Predstavnici hrvatske zajednice u Vojvodini traže da srbijanski izborni zakon sliči onom koji važi u Hrvatskoj, odnosno da se prema nacionalnim manjinama primjeni princip pozitivne diskriminacije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara