ZAČUĐUJUĆE je kako se pandemija brzo širi usprkos svim naporima da se zaustavi, piše The Economist. Dan kada se na naslovnicama ove novine prvi put pojavio covid-19, 1. veljače, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 2115 novih slučajeva zaraze. 28. lipnja dnevna evidencija dosegla je 190.000.

Prvi val pandemije nikad nije završio

Svijet se ne suočava s drugim valom. Prvi, naime, nikad nije ni završio. Poznato je da se do sada zarazilo oko deset milijuna ljudi. Zaraza se pojavila skoro svugdje na svijetu, osim u Turkmenistanu, Sjevernoj Koreji i Antarktici. U zemljama poput Kine, Tajvana i Vijetnama zaraza je, kako se čini, zaustavljena, no još uvijek bukti u Latinskoj Americi i Južnoj Aziji. SAD je u riziku da izgubi kontrolu nad širenjem zaraze, a u velikom dijelu Afrike ona je još uvijek na početku. Europa je negdje između.

Najgore tek slijedi

No najgore tek slijedi. Prema istraživanju Instituta za tehnologiju Massachusetts provedenom u 84 zemlje, na svaki detektirani slučaj ide 12 neotkrivenih. A na svake dvije smrti od covida-19 ide jedna koja je zabilježena kao neki drugi uzrok. Ako ne dođe do medicinskih rješenja za covid-19, procjenjuje se da će do proljeća 2021. godine biti 200 do 600 milijuna zaraženih. A do tada će od covida-19 umrijeti između 1,4 i 3,7 milijuna ljudi. Čak i tada, više od 90 posto ljudi neće biti imuno na infekciju, a možda čak i više ako se pokaže da je imunitet prolazan.

Stvarni ishod ovisi o tome kako ćemo upravljati krizom

No stvarni ishod ovisi o tome kako će društva upravljati nastalom krizom. I tu se stvari čine pozitivnijima. Epidemiolozi znaju kako spriječiti širenje covida-19. Zaraza se prenosi u zatvorenim prostorima, u gužvi, kada ljudi viču. Siromašni su ranjivi, kao i stariji te osobe s određenim zdravstvenim problemima. Dobivanje zaraze može se spriječiti pomoću tri taktike - promjenom ponašanja; testiranjem, praćenjem i izolacijom te kao posljednje lockdownom. Zemlje najgore stoje s testiranjem i mnoge od njih nisu uspjele osigurati dovoljne kapacitete. To znači da se trebaju više oslanjati na druge dvije taktike. Osim toga, kvalitetno javno zdravstvo ne smije biti skupo. 

Otkriće masovnog cjepiva još mjesecima daleko od nas, no prve terapije su dostupne

Liječenje je poboljšano zahvaljujući istraživanjima i tretmanu pacijenata. I premda je otkriće masovnog cjepiva još mjesecima daleko od nas, prve terapije su dostupne. Više se zna o tome kako liječiti bolest - ne žuri se staviti ljude na respiratore, no ranije im se daje kisik. Bolje liječenje objašnjava i zašto je u Velikoj Britaniji broj ljudi na intenzivnoj njezi pao s 12 posto krajem ožujka na 4 posto sredinom svibnja. A i ekonomije su se prilagodile, premda još uvijek pate. Banka J.P.Morgan predviđa da će pad u prvoj polovici godine u 39 ekonomija rezultirati s oko deset posto manjim BDP-om.

Zaposlenici koji su zaglavili kod kuće otkrili su da puno toga mogu napraviti i tako. Starbucks je u Kini razvio beskontaktno naručivanje, smanjujući tako vrijeme koje mušterije provode u njihovim kafićima. Ovaj lanac koji se u početku borio s posljedicama epidemije sada uobičajeno posluje. Tvornice su našle načine da organiziraju smjene, radnici nose zaštitu, a promijenili su se i načini rada tako da se međuljudski kontakt dovede na minimum.

Sada kada su zemlje ukinule lockdownove, vlade mogu poduzimati nove mjere - zabraniti veća okupljanja u zatvorenim prostorima, a dozvoliti ponovno otvaranje škola i trgovina. Ponekad, kao što je slučaj s nekim saveznim državama SAD-a, previše će olabaviti mjere pa će morati se ponovo vratiti na one početne. Drugi će učiti iz njihovih pogreški.

Ljudi moraju naučiti mijenjati svoje ponašanje

No problem leži u tome da bez lijeka ili cjepiva sprečavanje zaraze ovisi o tome da ljudi nauče mijenjati svoje ponašanje. Nakon početne panike koju je prouzročio covid-19, mnogi su počeli stvarati otpor. Maske sprečavaju širenje zaraze, no u Europi i Americi ih neki ljudi odbijaju nositi jer smatraju da ih to lišava sloboda. Temeljito pranje ruku ubija virus, no tko se nije vratio dobrim starim lošim navikama? Zabave su opasne, no mladi ljudi koji su mjesecima stajali doma počeli su ponovo izlaziti vani. Najvažnije od svega, kako mjeseci idu, ljudi moraju zaraditi novac. Na jesen, kada se život vraća u zatvorene prostore, zaraza bi se mogla ponovno ubrzano širiti.

Mijenjanje društvenih normi nije lako

Mijenjanje društvenih normi je teško. Dovoljno je pogledati AIDS, za koji se desetljećima zna da se prevenira prakticiranjem seksualnih odnosa sa zaštitom te čistim iglama. Ipak, u 2018. godini, HIV-om je zaraženo 1,7 milijuna ljudi. O covidu-19 je lakše razgovarati nego o AIDS-u, no teže ga je izbjeći.

Nošenje maski prvenstveno služi zaštiti drugih. Od mladih, koji su dobrog zdravstvenog stanja i često asimptomatski, traži se da slijede dosadna pravila kako bi zaštitili starije i nemoćne.

Promjena ponašanja zahtjeva jasnu komunikaciju od strane stručnjaka i onih na vlasti kojima se vjeruje i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. No mnogi ne vjeruju svojim političarima. U zemljama poput Amerike, Britanije, Rusije i Brazila, koje imaju najveći broj zaraženih, predsjednici i ministri umanjuju opasnost i daju loše savjete ili su više zainteresirani za vlastite političke karijere nego dobrobit zemlje koju vode.

Covid-19 će biti prisutan neko vrijeme

Covid-19 će biti prisutan neko vrijeme. Ranjive skupine će se bojati ići vani, a inovacije će se usporiti pri čemu 90 posto ekonomija neće iskoristiti svoje potencijale. Mnogi će oboljeti, a neki od njih i umrijeti. Ljudi mogu izgubiti interes za pandemiju, no pandemija neće izgubiti interes za nas.